O DRUŠTVU
Planinarsko Društvo Sveučilišta “Velebit” osnovano je 1950.g. od strane grupe studenata iz Planinarskog Društva “Zagreb”. Tokom svojeg 50-godišnjeg postojanja društvo je postalo važan čimbenik u povijesti planinarstva u Hrvatskoj, što je prvenstveno zasluga aktivnosti i velikog truda članova PDSV. PDSV je u svojoj osnovi volonterska, nezavisna i interesna organizacija koja okuplja studente, bivše studente, profesore/učitelje i građane. Glavni razlozi osnivanja i ciljevi društva su poticanje i razvijanje akademske zajednice i kodeksa ponašanja, očuvanje planinarske tradicije, podrška i doprinos ostalim aktivnostima vezanih za znanost, kulturu, sport i rekreaciju na otvorenom prostoru.
Područje interesa i aktivnosti PDSV obuhvaćaju organizirano planinarenje i druge aktivnosti na otvorenom. Tri glavna područja interesa su grupirana u tri odsjeka:
• planinarski odsjek
• speleološki odsjek
• alpinistički odsjek.
Glavne aktivnosti društva su:
• ekspedicionizam
• alpinizam
• sportsko/slobodno penjanje
• speleologija
• turno i rekreativno alpsko skijanje
• orijentacijsko trčanje
• planinarska fotografija, film i video
• publiciranje časopisa “Velebiten”
• gorska služba spašavanja.
Navedene aktivnosti se provode u svim odsjecima društva. PDSV ima također i sekciju za seniore. Većina aktivnih i bivših članova Gorske Službe Spašavanja Stanica Zagreb (bili) su članovi PDSV-a.
PDSV organizira, a iskusni članovi instruktori vode različite škole i tečajeve:
• apinističku školu
• speleološku školu
• planinarsku školu
• školu orijentacijskog trčanja
• visokogorski tečaj
• tečaj bivakiranja i preživljavanja u prirodi
• ledenjački tečaj
• lavinski tečaj
• tečaj turnog skijanja
O NALJEPNICI
Znak (amblem, logo) Planinarskog društva Sveučilišta Velebit (PDS Velebit) mijenjao se kroz vrijeme.
U početku u znaku je uz cvijet runolista koji je stalno dio znaka, bio obris bijelog stiliziranog vitkog planinskog vrha, neki su ga tumačli kao stilizirani vapnenački toranj Bijelih ili Samarskih stijena, gdje se nalazi Velebitovo planinarsko slonište (Ratkovo sklonište) a neki mislili da predstavlja vrh Jalovec u Sloveniji. Sredinom sedamdesetih godina prošlog stoljeća Društvo je odlučlio promijeniti obris brda u
znaku. Nakon raznih prijedloga i razgovora većina članova društva se složila da se u znak unese stilizirani crtež najljepše velebitske i hrvatske stijene, koja ima posebno značenje za PDS Velebit jer su u toj stijeni članovi PDS Velebita ispenjali nekoliko slavnih povijesnih smjerova: Velebitaški smjer, Klin, Brid Klina, Jenjavi i dr, a to je Anića kuk u Paklenici u Velebitu.
Početkom devedesetih godina prošlog stoljeća Velebit je odlučio i u svom znaku istaknuti svoju dugogodišnju (od samog osnutka 1950.) povezanost sa zagrebačkim Sveučilištem i od tada je potpuni znak ili logo Društva sastavljen od dva dijela tj. od tradicionalnog Velebitovog nepravilno četverokutnog znaka i poznatog kružnog znaka Sveučilišta u Zagrebu. U praktičnoj uporabi i danas se koji puta rabi samo četvorokutni dio Velebitovog znaka.
Početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća obrub karakterističnog asimetričnog četvorokuta Velebitovog znaka dobiva trobojnicu, koja je dio znaka i danas.
Danas osobni Velebitov znak ima oblik nesimetričnog četverokuta koji simbolizira planinski vrh i strmine, s obrubom crveno bijelo plave trobojnice, plavim nebom i bijelim stiliziranim crtežem stijene Anića kuka s karakterističnim uočljivim pukotinama u obliku ipsilona čiji krakovi tvore središnji dio stijene, glasoviti Klin. U desnom je donjem kutu crtež bijelog pianinskog cvijeta, runolista, a uz lijevu uspravnu stranu znaka, a koji puta i uz donju vodoravnu stranu, nalaze se slova: PDS VELEBIT
Nažalost nisu poznata imena autora niti jedne od povijesnih a niti od najnovije verzije Velebitovog znaka.