O DRUŠTVU

Planinarsko društvo «Ericsson-Nikola Tesla» osnovano je 1973. godine u okviru tvornice telekomunikacijskih uređaja «Nikola Tesla». Do 1995. godine djeluje pod nazivom tvornice, tada se, zbog vlasničkih promjena u tvornici, preimenuje u sadašnji naziv. Od osnutka bilježimo kontinuiranu planinarsku djelatnost. Svake godine organiziramo 50-ak društvenih izleta tako da smo do sada organizirali preko tisuću šesto planinarskih društvenih izleta. Obiđene su stotine obilaznica i planinarskih pohoda ( više naših članova obišlo je preko 100 obilaznica ). Mnogi naši članovi su vodiči, markacisti i svoja znanja i iskustvo prenose na nadolazeće generacije planinara. Naši članovi bili su na Kilimandjaru, Mont Blancu, Elbrusu, Himalaji, te mnogim velikim planinama Slovenije, Austrije, Italije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Bugarske, Slovačke, Poljske, Makedonije, Švicarske, Njemačke…i naravno Hrvatske. Povodom 20. godišnjice Društva ( 1993. godine ) pokrenuli smo pohod na Medvednicu pod nazivom «Tragom prvog izleta planinara PD «Nikola Tesla» koji je postao tradicionalan. Od 2003. godine pohod se održava pod imenom «Rusov pohod», nazvan po nadimku inicijatora i organizatora pohoda, našeg zaslužnog člana Antuna Željka Matišina- Rusa koji je preminuo 2002. godine. Pohod je veoma popularan u planinarskim krugovima, posebno u Sloveniji tako da kontinuirano bilježimo preko 500 sudionika. Povodom 30. godišnjice Društva pokrenuli smo obilaznicu pod nazivom «30 vrhova za 30 godina i Rusov pohod», a povodom 40. godišnjice Društva ( 2013. godine ) pokrenuli smo obilaznicu pod nazivom „40 vrhova za 40 godina i Rusov pohod“ s popularnim nazivom „XL obilaznica“ ( XL je rimskim brojevima broj 40 ). Prilikom održavanja 14. Rusovog pohoda 22. travnja 2006. godine službeno smo predstavili i otvorili novu obilaznicu pod nazivom «Najviši vrhovi hrvatskih županija». Obilaznica obuhvaća 22 najviša vrha hrvatskih županija ( izuzetak je Sisačko-moslavačka županija ). Našom obilaznicom omogućili smo planinarima posjećivanje nekih dotad potpuno nepoznatih ili vrlo malo poznatih dijelova naše Domovine. Uz uobičajene aktivnosti u Društvu, mnogi naši članovi aktivni su i u planinarskoj organizaciji i u ekološkim udrugama za što su dobivali i određena priznanja. U redovnoj aktivnosti Društva je održavanje staza 41 i 42 na Medvednici i staze na Budakovo brdo na Velebitu, te novih staza koje smo trasirali i označili prilikom pripreme „županijske“ obilaznice. Društvo je član Hrvatskog planinarskog saveza i Planinarskog saveza Zagreba. Godine 2005. dobili smo priznanje – plaketu Planinarskog saveza Zagreba, a 2006. godine priznanje Hrvatskog planinarskog saveza kao najbolje planinarsko društvo u Zagrebu odnosno u Hrvatskoj. U svom radu i aktivnostima naglašavamo socijalnu dimenziju planinarstva koja na određeni način predstavlja okosnicu našeg rada. Suradnju među planinarima bez obzira radi li se o domaćim ili inozemnim planinarima smatramo posebno važnom pa tako od 2002. godine imamo Sporazum o prijateljstvu i suradnji s PD «Planika» iz Maribora koji je dobar primjer kako planinarstvo ima dimenziju koja prelazi uobičajene okvire prisutne u svakodnevnom životu.

e,,,sad  si  me  naša…

O NALJEPNICI

Ovako ,, logo,,oli ti  znak Planinarskog društva «BELVEDER» Biograd na Moru je ovalnog oblika, a sastoji se od stiliziranog Crnog bora (pinus nigra var. dalmatica) na kamenitom uzvišenju. Dio znaka je i natpis: uz gornji rub Planinarsko društvo, u sredini Belveder, a uz donji rub Biograd na Moru.Inače  taj  bor  je  uslikan  na  najuzvišenoj  točki  grada  Biograda ,,BELVEDERU,,stoga i naše  društvo  nosi  ime  po  toj  uzvisini   koje  je  nekad  bila  vidikovac  sa čijeh  se  vrha  Biograd  vidio   ko  na  dlanu,,,u međuvrimenu šuma  okolnih  Alepskih borova(Pinus halepensis)    toliko  narasla  da  se  dalje  njihovih krošnji  nevidi,,Sam  bor više  ne  postoji ,,kao  ni  deseci  drugih  takvih  borova  koji  su  rasli  na  toj  uzvisini ( posikli  su  ih  i  zatim  uzrupirali  sav  prostor Belvedera hotelska  kuća  ILIRIJA ).Grad Biograd ..šumarija  i  hotelska kuća su  u  sudskom sporu poradi  toga,,,al o  tom nečemo.Eto  lipi  moj…sa ponoson  nosimo  znak  koji nas veže  za  Belveder  i  vrime  koje  smo kao  dica  proveli   na  njemu  igrajuči  se..,,,sticajući  prva  ljubavna  iskustva..,,Na  Belvederu  se je ljubovalo,,,plakalo,,,smijalo  i  veselilo,,,a  borami  i  umiralo.

O DRUŠTVU

Osnivačka skupština planinarskog  društva Belveder održana   je  31. ožujka 2007. godine,,,kad  je  nas  dvadesetak u  prostorijama  gradske viječnice donilo  statut planinarskog  društva Belveder .,,Sama  ideja o  osnivanju  planinarskog društva  u  našemu gradu ,,dugi  niz  godina  je  tinjala  u  svima  nami ,,Za  to  vrime planinarenjem  smo  se  bavili  kao  članovi  PD-Paklenice (Zadar ),,ili  drugih  inih  planinarskih  društava  diljem  lipe  na naše  Rvacke,,počevš  od  Matice,,Velebita,Plive..i  niza drugih  planinarskih društava u  Zagrebu ,,di  su   na  desetina naših  mištana  završavali  fakultete,,,bilo  ih  je  i u  Splitu ( HPD-Mosor ),,,a  bilo  ih  je  i  u  Rijeci  po  ondašnjim  planinarskim  društvima,,,e  a  digod  se  je  školovalo  tu  se  je  i  planinarilo.

Eto  bogu  fala društvo  se  je  osnovalo  i  u  kratko  vrime  svoga  postojanja  dosta toga ostvarilo  i  napravilo,,,Imamo  deset  školovanih  markacista,,,,pet  planinarskih  vodiča,,,,od  nedavna  vodimo  brigu   o  planinarskom  skloništu  na  Dušicama ( Velebit,,,podno  SV.Brda ),,,Sklonište je  sad  u  stanju kakvo  zaslužuje,  dosta se  je  vrimena  i  truda uložilo u  njegovo  spašavanje od  propadanja,,,inače  to  sklonište  je  prije  održavalo HPD-Vučje bratstvo  iz Zagreba. Društvo  vodi  brigu  i  održava planinarske putove na  otoku Pašmanu i Ugljanu,,,planinarske  putove na  jugoistočnom Velebitu,,putove koje je nekad  održavalo  PD-Tulove  Grede iz  Jasenica..

Imamo  mnogo mlađih članova  koje  redovito  šaljemo  na  planinarske  škole  i  školice u  organizaciji HPS-a

Imamo  i  svoj  planinarski  pohod “HAJDEMO DO VRANE”…pohod  koji  se  evo drugu  godinu  održava  i  okuplja  velik  broj planinara  i  ljubitelja  prirode ,,kako  iz  Hrvatske  tako i  susjednih  nam  zemalja…

http://www.antenazadar.hr/clanak/2016/04/foto-planinarski-pohod-hajdemo-do-vrane-uspjesno-zavrsio/

neda  mi  se  više  pisat  ,,

http://www.pd-belveder.hr/

tu  moš  nač  puno  više  o  namin

zdrav  i  veseja  ti  meni bija,,,odo  se  spremat za  crnu  goru

O DRUŠTVU
Planinarsko društvo Izletnik osnovano je 16. siječnja 2015. godine u podrumu INA-ne zgrade u Zagrebu. Osnovala ga je skupina entuzijasta i zaljubljenika u prirodu i društvu. Izletnik je osnovan iz dugogodišnjeg planinarskog iskustva i nezadovoljstva sa zatečenim stanjem krovnih planinarskih udruga kao i samih planinarskih društava te iz nešto drugačije ideje ustroja i rada planinarskog društva.
PD Izletnik jedno je od najmlađih, ali i najaktivnijih i najprogresivnijih planinarskih društava u Republici Hrvatskoj. Tijekom dvije godine postojanja, izletnici su pohodili 80ak planinarskih, biciklističkih i speleoloških izleta u Hrvatskoj i susjednim zemljama, te održali opću planinarsku školu „Plaško 2016“. Također, PD Izletnik se može pohvaliti i jedinstvenim projektom prikupljanja naljepnica svih planinarskih društava u Hrvatskoj te katalogiziranjem, publiciranjem i organiziranjem izložbe istih.
Iako je društvo već davne 2015. godine osnovalo svega nekoliko prijatelja, već na kraju godine društvo je imalo 42 člana da bi 2016. dočekalo sa čak 134 člana, 67 žena i 67 muškaraca, prosječne dobi od 33 godine.
Cilj PD Izletnika je razvijanje smisla za planinarstvo te širenje i obogaćivanje kulture planinarenja i druženja, razvijanje etičkog odnosa Društva i pojedinca prema prirodi, ljudima, planinarskim i drugim objektima, te otkrivanje prirodnih ljepota planinarima i građanima. U smislu navedenih ciljeva veselimo se ulasku u treću godinu postojanja, novim članovima, izletima i postignućima.
(Nemanja Bačić i Damir Ivanković, osnivači Izletnika)

O NALJEPNICI
Trenutna verzija naljepnice je spoj stare naljepnice i nove naljepnice. Ovaj stablasti simbol je nešto što se provlači kroz sav vizual Izletnika.
Koristili smo ga jer su ga koristili pješaci oduvijek i zbog toga što se može replicirati vrlo jednostavno. Tu bi nam bio taj centralni, oblik lista ili stabla ili tog nekog simbola stabla. Onda je u pozadini nekakav horizontalno-grafički kriš kraš crno bijeloga uz koji se penje voda, para ili neki dim. Tu bi također bilo kamenje i neko određeno sunce tako da okoliš bude potpun. Slova su muka! Tu se nismo složili. Meni ovo trenutačno izgleda kao zimski san “edicija” i veselim se njenom nastavku, u proljeće!
(Luka Kedžo, dizajner)

O DRUŠTVU

U Dugoj Resi 01.08.1924. godine osnovano je planinarsko društvo pod imenom „Hrvatsko planinarsko društvo podružnica „Vinica“ u Dugoj Resi“, koje je na svom početku brojalo 32 člana.
Ime Vinica dobilo je po brdu koje se uzdiže iznad Duga Rese.
Planinarilo se tada po Hrvatskoj i Sloveniji, a valja izdvojiti osvajanje Triglava 1927. i 1933. godine od strane naših članova.
Njegovalo se i izletništvo u dugorešku okolicu, markiralo se i nekoliko staza, organizirano je nekoliko uspjelih predavanja i filmskih projekcija, a 1993. godine osnovana je ski-sekcija.
Rad društva prekida 2. Svjetski rat i 1944. godine ono se gasi.
Nakon rata obnavlja se rad društva te je 22.09.1950. godine održana osnivačka skupština društva, koje dalje svoj rad nastavlja pod imenom „Planinarsko društvo Vinica Duga Resa“.
Obnavlja se predratna aktivnost, planinari se po Hrvatskoj, Sloveniji i BiH, obnavljaju se stare markacije, organiziraju se predavanja, kino-predstave, zabave, branje ljekovitog bilja u svrhu financiranja rada društva te društvo sudjeluje na neizostavnim sletovima i proslavama.
Društvo je 1956. godine brojalo 97 članova, a zbog odlaska tadašnjeg predsjednika i tajnika iz Duge Rese 1962. godine rad društva opet prestaje.
Ponovna obnova društva započinje 01.04.1977. osnivačkom skupštinom novog planinarskog društva koje i nadalje nosi ime „Planinarsko društvo Vinica“.
Planinari se po Hrvatskoj te Sloveniji i BiH, 1985. godine osniva se omladinska sekcija, obnavlja se markacija na Vinicu, a broj članova dostiže 150.
Drugu polovicu 80-ih obilježili su prvi izleti i usponi izvan tadašnje države. Šest članova društva 1986. godine penje se na Olimp u Grčkoj, članica društva osvaja najviši vrh Njemačke Zugspitze 1987. godine, 1988. godine član društva osvaja Grossglockner, najviši vrh Austrije, a iste godine dva člana društva osvajaju najviši vrh Europe, Mt. Blanc.
U društvu je 1988. osnovana i alpinistička sekcija, krajem 80-ih društvo izdaje i svoj bilten, 1989. godine društvo dobiva i vlastite prostorije, a iste godine održava se i prva planinarska škola.
Početkom „Domovinskog rata“ rad društva ne prestaje, već se 1992. obnavljaju izleti na „dostupne“ planine, 1993. godine organiziran je prvi masovniji uspon članova na Mt Blanc koji je osvojen po teškim uvjetima, iduće godine organizirana je ekspedicija na najviši vrh Afrike – Kilimanjaro.
Uspostavom hrvatske države društvo mjenja ime u „ Hrvatsko planinarsko društvo „Vinica“ Duga Resa“.
Od osnutka društva davne 1924. godine postojala je ideja o izgradnji planinarskog doma, a njenu realizaciju započeli su članovi društva tek 1995. godine, početkom gradnje planinarske kuće na Vinici, koja je završena 2005. Godine i dobiva ime „Mladen Polović“, po članu društva koji je poginuo kao hrvatski vojnik tijekom akcije „ Oluja“.
Iako je u tom razdoblju zbog gradnje doma zanemarena izletnička aktivnost neki članovi sudjeluju u ekspedicijama drugih društava: treking oko Anapurne (Nepal), Aconcagua (Argentina), Kilimanjaro(Tanzanija) i Pik. Lenjin (Kirgistan).
Posljednih godina došlo je do promjena generacija u društvu, a pomlađivanje društva dovelo je do niza planinarskih izleta, tako da sada društvo godišnje organizira oko 30-ak izleta za svoje članove.
HPD „Vinica“ Duga Resa bilo je i domaćin Dana hrvatskih planinara 2014. godine.
Danas društvo broji preko 150 članova, od kojih su neki aktivni i u drugim planinarskim organizacijama, kao što je vodiška i HGSS.

O NALJEPNICI

Kroz svoju povjest društvo je koristilo naljepnice raznih oblika i dizajna.
Sadašnja naljepnica dizajnirana je i izrađena 2015. godine u poduzeću „Lin trgovina“ u Karlovcu, koje je jedan od sponzora društva.
Naljepnica ima izgled znaka društva, koji je stilizirani oblik brda Vinice u trokutastom obliku, obojen zelenom bojom, a iznad njega se nalazi osam žutih pravaca koji predstavljaju sunčane zrake svjetlosti.

O DRUŠTVU

Planinarsko društvo “Zagorske steze” osnovano je 25. 04. 2003. godine na osnivačkoj sjednici skupštine u Zaboku, sa ciljem bavljenja planinarskim aktivnostima svih vrsta, popularizacijom planinarstva među djecom i ostalim građanima, širenjem znanja o biljkama i životinjama, te organizacijom planinarskih izleta.
Društvo promiče planinarsku etiku i ekološki prihvatljiv i održiv odnos prema prirodi, suradnju s Hrvatskim planinarskim savezom i srodnim društvima.
Organizira i vodi pronalaženje novih i održavanje postojećih planinarskih putova, te ostale aktivnosti od interesa za članove društva.

Vodička djelatnost i planinarska škola
PD „Zagorske steze“ redovito šalje na obuku svoje vodiče i markaciste, tako da trenutno ima četiri školovana vodiča, više markacista i četiri vodiča pripravnika. U 2012. godini organizirana je Opća planinarska škola prema programu HPS-a koju je uspješno završilo 40 polaznika.

Planinarski pohodi
2003. godine krenulo se s prvim pohodima gotovo svakog tjedna da bi se broj pohoda tijekom 2004. zaustavio na brojci od 50 uspješnih pohoda godišnje. Ni 2005. godine tradicija nije iznevjerena, tako da su se obišla mnoga planinarska odredišta, kao što su svi vrhovi Sjevernog Velebita i dijela Srednjeg, Dinara, vrhovi riječkog okružja, Učka, Mosor, Biokovo, vrhovi u Gorskom kotaru i mnoge drugi, a od vrhova izvan Hrvatske osvojeni su Grossglockner, Grossvenediger, Triglav, Turska gora, a pohodila se Brežiška pot i Boč. Istom dinamikom nastavlja se organizacija pohoda i izleta i sljedećih godina tako da je tijekom desetogodišnjeg postojanja Društva uspješno realizirano petstotinjak različitih pohoda.

Informiranje javnosti i članstva
Od 20. 12. 2004. Planinarsko društvo „Zagorske steze“ posjeduje i svoju internetsku adresu www.pd-zagorske-steze.hr na kojoj članovi Društva sami uređuju i održavaju stranice putem kojih obavještavaju članove i sve zainteresirane o pohodima i akcijama, a ujedno pružaju uvid u sve svoje dosadašnje pohode putem fotogalerija i planinarskih dnevnika. Isto tako, objave se mogu pratiti u našem planinarskom ormariću na Trgu K. Š. Gjalskog u Zaboku odakle redovito polazimo na pohode, kao i na Facebook stranici Steza. Redovite tjedne najave i izvješća s pohoda mogu se čuti na valovima Radio Zaboka i Hrvatskog katoličkog radija u emisiji Zovu nas planine. Radio Kaj također u subotnjoj emisiji Napokon vikend prenosi naše obavijesti. Od ožujka ove godine organiziraju se i planinarska druženja na Piclju svakog ponedjeljka od 17 sati kako bi članovi izmijenili svoja iskustva, doživljaje i fotografije u ugodnom prostoru planinarske kuće.

Ekološka inicijativa
Društvo promiče planinarsku etiku i ekološki prihvatljiv i održiv odnos prema prirodi u suradnji s Hrvatskim planinarskim savezom i srodnim društvima. Jedna od djelatnosti u programu je i „Ekološka inicijativa na zagorskim bregima“ pa je stoga Društvo organiziralo i sudjelovalo u akcijama uklanjanja glomaznog otpada i saniranja divljih odlagališta na zagorskim bregima te uklanjanju ambrozije na području grada Zaboka.

Planinarska kuća Picelj i Poučni park
Na izvanrednoj sjednici 19. 01. 2005. donesena je odluka o kupnji 5000m2 zemljišta na „Piclju“ iznad Gubaševa. Na zemljištu je tijekom proteklih godina vlastitim snagama izgrađena planinarska kuća s pratećim autohtonim arhitektonskim i hortikulturalnim uređenjem, ujedno i kontrolna točka „Zagorskog bregovitog puta“. Poučni park podijeljen je na 60 parcela koje se ugovorom daju u petogodišnji zakup zainteresiranim građanima i tvrtkama. Uvjet za korištenje je sadnja i održavanje autohtonog drveća i bilja. Na taj je način posađeno oko 60 stabala te stotinjak različitih biljaka. U planu je uređenje preostalih parcela i okoliša doma u skladu s idejom očuvanja drveća i raslinja zagorskoga kraja. Naše Planinarsko društvo svoj Dan društva tradicionalno proslavlja 22. travnja i povezuje s Danom planeta Zemlje te na taj dan poziva sve građane na Picelj kako bi razgledali Arboretum uz stručno vodstvo. Planinarska kuća Picelj, koja je proglašena najboljom planinarskom kućom u 2012. godini prema odluci HPS-a, otvara svoja vrata svim planinarima i ljubiteljima prirode.

O NALJEPNICI

Znak Društva je pravokutno-elipsastog oblika, unutar kojeg je lik lava i grifona srebrne boje, koji drže cvijet visibabe, na vinsko crvenoj boji. U gornjem dijelu piše P.D. „Zagorske steze“, a u donjem dijelu Zabok.
Grb je djelomično preslika grba Grada Zaboka (kruna/kaciga je zamijenjena visibabom). Osnivanje PD-a Zagorske steze

Planinarsko društvo „Zagorske steze“ osnovano je 25. travnja 2003. s ciljem bavljenja planinarskim aktivnostima svih vrsta, popularizacijom planinarstva među djecom i ostalim građanima, širenjem znanja o biljkama i životinjama, te organizacijom planinarskih izleta. U lipnju 2003. Društvo je učlanjeno u Hrvatski planinarski savez, Planinarski savez Krapinsko-zagorske županije i Zagorski planinarski put.

Uređenje pješačkih staza i planinarskih putova
U skladu s imenom društva, dio aktivnosti usmjeren je na revitalizaciju zagorskih bregova, uređivanjem planinarsko-pješačkih staza. Prednost je dana bregovima koji gravitiraju turističkim središtima te zanimljivim povijesno-kulturnim destinacijama.
Američka organizacija AED, „Academy for Educational Development“, u sklopu programa potpore nevladinim udrugama, odbrala je projekt Zagorskih steza pod nazivom „Toplički pješački prsten“, nakon čega se pristupilo uređenju staza oko Krapinskih Toplica u svrhu rehabilitacije srčanih bolesnika. Staze Topličkoga prstena primjerene su ljudima sa srčanim poteškoćama i provjerene od strane liječnika poznatih u svijetu.
Tijekom 2003. i 2004. godine uređene su i markirane četiri staze između Zaboka i Krapinskih Toplica, djelomično je markirana staza Zabok – Brezovica, a sva planinarska društva koja žele pohoditi staze „Zagorskog bregovitog puta“, mogu se javiti našim vodičima koji će ih rado povesti i još neobilježenim stazama kao što je vrlo atraktivna staza Sutinske Toplice – Sv. Vid – Sv. Križ Začretje.
U kolovozu 2004. godine Društvo preuzima obvezu uređenja i održavanje staze na Sjevernom Velebitu od Zavižana do Malog Rajinca, što je već do kraja kolovoza iste godine i učinjeno te se staza i dalje redovito održava.

O DRUŠTVU

Društvo je osnovano 17. prosinca 1980. godine, na inicijativu 11 osoba (Nevenka Barbutov, Nenad Vađić, Nevenka Čop, Vilim Strašek, Ivka Bejuk, Anđelko Lozej, Stanislav Horvat, Vladimir Mlinarić, Franjo Drobilo, Franjo Plavec i Stjepan Kadoić). Pored 10 članova inicijativnog odbora za osnivanje planinarskog društva na području općine „Novi Zagreb“, još je 96 građana pribivalo na Osnivačkoj skupštini planinarskog društva. Tako da je novoosnovano Društvo bilo 31. društvo u Zagrebu i 101. u Hrvatskoj. A za ime društva „Novi Zagreb“ glasovalo je 56 od nazočnih 106. Prvi saziv Izvršnog odbora je bio u sastavu: Vladimir Mlinarić, Anđelko Lozej, Nevenka Čop, Nenad Vađić, Stjepan Kadoić i Vilim Strašek.
Prvi predsjednik Društva ili kako se je to tada zvalo predsjedavajući bio je Vladimir Mlinarić, i to od 17.12.1980. godine do 16.12.1982. godine, odnosno do izborne sjednice skupštine Društva, kada je za predsjednika izabran Jure Bušljeta.
22.12.1982. u prostorijama društva, ul. V. Kovačića 5/I, održana je I konstitutirajuća sjednica Izvršnog odbora, kojoj su prisustvovali svi izabrani članovi. Većinom glasova (11) za predsjednika izabran je Jure Bušljeta. Jure Bušljeta je bio predsjednik Društva od 16.12.1982. do 11.02.1987. godine, s tim da je predsjedavajući Društva unutar tog razdoblja bio Darko Mihelj od 5. Sjednice Izvršnog odbora, odnosno od 15.03.1983. do redovne programsko-izvještajne sjednice Skuoštine Društva 21.12.1983. godine, a zbog njegove opravdane spriječenosti. Na programsko, izvještajno-izbornoj sjednici skupštine Društva 11.02.1987. godine, za predsjednicu Društva je izabrana Daina Gyori, a koja tu funkciju obnaša do izvještajno izborne sjednice skupštine Društva 22.02.1989. godine. Slijedeći predsjednici PD „Novi Zagreb“ su bili dr. Nenad Vađić, Josip Kovačević a danas je Ivan Marinić.
U svojoj 36-godišnjoj povijesti Društvo je izdavalo i planinarski list „Izvor“ čiji je pokretač i dugogodišnji urednik bio dr. Nenad Vađić. Održan je i poveliki broj izleta u sve kutke Hrvatske a do 1989. godine i bivše Jugoslavije, do devedesetih godina prošloga stoljeća i mnogo autobusnih izleta. Tijekom Domovinskog rata mnogi članovi Društva su bili sudionici obrane Domovine.
Danas Društvo broji 40 članica i članova, odnosno koji su platili članarinu za 2016. godinu.

O NALJEPNICI

Naljepnica, odnosno znak PD „Novi Zagreb“ zamišljena je kao prikaz novozagrebačkih nebodera, preko Save a u pozadini je Medvednica. Već je dugo što je napravljena, negdje početkom osamdesetih, a autor je pokojni član Društva Stanko Horvat, zvani Šarli, ali nažalost, nemamo točan datum izrade znaka.

O DRUŠTVU

Organizirana planinarska aktivnost u Jastrebarskom traje već više od 125 godina, točnije od 1878. g., kada je Hrvatsko planinarsko društvo (HPD) kao jedinstvena planinarska organizacija u Hrvatskoj, imenovala 11 gradova u Hrvatskoj, a među njima i Jastrebarsko, za svog povjerenika. 1914.g. osnovana je u Jastrebarskom podružnica HPD-a jer su se tada, radi sve većeg broja članova planinarskih organizacija diljem Hrvatske, osnivale podružnice jednog centralnog društva.
Razdoblje između dva svjetska rata obilježeno je uspješnim radom naše podružnice, koja već 1923. broji 64 člana. Organiziraju se izleti po planinama Hrvatske i Slovenije, a najznačajniji je (1933.) šestodnevni pohod 17 jaskanskih planinara na Velebit, koji je u to vrijeme bio jako udaljen od svih komunikacija. Aktivno se radi i na označavanju planinarskih staza, ne samo u Samoborskom gorju i Žumberku, već i na Velebitu. Interesantno je napomenuti da je društvo u Jaski 1936. imalo glazbenu, ski, foto sekciju i sekciju za poljepšanje mjesta.
Nakon prekida svih aktivnosti tokom drugog svjetskog rata, 1949. osnovano je „Planinarsko društvo Jastrebarsko“ u sastavu Planinarskog saveza Hrvatske, koje uspješno radi i danas. Velika aktivnost i brojno članstvo(nekoliko stotina) rezultiralo je izgradnjom planinarskog doma na Japetiću, koja je trajala od 1951. do 1955. godine. Članovi društva dali su velik broj dobrovoljnih radnih sati za izgradnju i uređenje doma, kao i kasnije za održavanje objekta.
1957. naše društvo zajedno s PD „Rade Končar“ postavlja novu piramidu na Plešivici (779 m). Naš udio kod toga je bio prenjeti djelove stare dotrajale piramide do ceste, te transportirati u Zagreb, a isti postupak ponoviti s novom konstrukcijom.
1960. kao nagradu za dobar i požrtvovan rad društva, Japetić dobiva staru sljemensku piramidu. Društvo osigurava sredstva za demontažu, prijevoz i ponovnu montažu piramide, te izgradnju temelja.
Uz navedeno, planinari su ipak bili najaktivniji u posjećivanju planina u nepreglednom broju društvenih i individualnih izleta na cijelom području bivše Jugoslavije, od Triglava do Prokletija u Makedoniji, ali ipak najviše u Hrvatskoj.
1979. obilježili smo „Jaskanski planinarski put“ (JPP) kroz Samoborsko gorje, kojim su prošle stotine planinara i dobile spomen značke tog puta.
Već osamdesetih godina prošlog stoljeća kvaliteta i težina planinarskih uspona raste, pa su uz mnoge vrhove Julijskih i Kamniških Alpi osvojeni i vrhunci u Italiji, Austriji, Švicarskoj i Francuskoj, a najznačajniji je bio uspon na Mont Blanc.
Nakon kraćeg prekkida aktivnosti u prvim godinama Domovinskog rata, nastavlja se planinarska aktivnost učestalim pohodima na Velebit i druge naše planine, kao i planine u Sloveniji. Ipak, najveći uspjeh je uspon 1996. jaskanske ekspedicije od 15 članova na Kilimanjaro (5895 m) najviši vrh Afrike. U narednim godinama slijedili su mnogi teški usponi na vrhove iznad 3, pa i 4 tisuće metara u planinama Austrije, Italije, Švicarske, Francuske, Španjolske, Grčke, pa čak i Afrike i Azije.
U današnjem radu društva naglasak je na tri glavna segmenta aktivnosti i to: održavanje planinarskog doma na Japetiću, održavanje planinarskih škola za mlade nove kadrove, te organiziranje društvenih izleta, koji uvijek okupljaju velik broj od trenutno aktivna 242 člana.

O NALJEPNICI

Prepoznatljiv logo HPD-a Jastrebarsko kreirao je 1979. član društva g.Franjo Novosel.
U centru planinarske markacije nalazi se cvijet encijana, biljke koja je nekada obilno cvala na livadama Japetića. Nažalost, populacija ove biljke na livadama Japetića nestaje uslijed prirodnog procesa sukcesije, ali i zbog prekomjernog branja i čupanja biljke radi presađivanja.
Encijan se kao simbol našeg planinarskog društva pojavljuje pedesetih godina u obliku slova E izvezenog na odjeći planinara. Koliko je simbol tog malog plavog cvijeta snažno vezan uz jaskanske planinare i Japetić opisuje i povjesna crtica iz časopisa „Naše planine“ iz 1956.g. gdje se planinarski dom na Japetiću spominje pod imenom „Encijanov dom na Žitnici na Japetiću“.
Današnji logo nastao je za vrijeme trasiranja i otvaranja planinarske obilaznice „JPP-Jaskanski planinarski put“ čiju je planinarsku značku također kreiraao g.Novosel.
Logo uspješno spaja povjest, lokalnu, nacionalnu i društveno-sportsku pripadnost, te ga članovi društva ponosno ističu na društvenoj zastavi i planinarskoj opremi, kao i naljepnicama koje s veseljem lijepe po planinarskim domovima, skloništima i planinarskim vrhovima kako bi toplo pozdravile i razveselile prijatelje.

O DRUŠTVU

Počeci planinarskih aktivnosti na području Novske datiraju uz 1925. godine, kada je Matici Hrvatskog planinarskog društva prijavljeno da se želi osnovati podružnica u Novskoj. Dana 1. lipnja 1951. godine održana je osnivačka skupština PD „Psunj“ Novska, a prvi predsjednik Planinarskog društva bio je Juraj Rukavina.
Godine 1990. ponovno je uspostavljen rad Planinarskog društva, te je osnovano Planinarsko društvo „Novska 90“, koje je s radom prestalo početkom Domovinskog rata, 1991. godine. Dana 17. veljače 1998. osnovana je Planinarska udruga „Novsko brdo“ Novska, a za predsjednika je izabran Anton Merhaut. Dana 7. veljače 2007. godine promjenjen je naziv društva u Planinarsko društvo „Zmajevac“ Novska, a to ime društvo nosi i danas. Naziv PD-a izabran je po najvišoj točki novljanskog brda, vrhu Zmajevcu (467 m/nv). U to vrijeme, do 2015. godine predsjednik društva bio je Davor Augustin. Na izbornoj skupštini 2016. godine za predsjednicu Planinarskog društva „Zmajevac“ Novska izabrana je Melita Mihalić.
Planinarski put VRA „Bljesak“ posvećen je vojnoj operaciji kojom je oslobođen veliki dio Zapadne Slavonije u Domovinskom ratu, pa tako i područje grada Novske, a staza djelomično prolazi bivšom prvom linijom bojišnice. Početak Planinarske staze je u centru Novske kod planinarskog info panoa (nalazi se ispred zgrade INA-e, 122 m/nv). Staza ide Vinogradskom ulicom, preko Vlajića do Pujića, ispod Debelog brda (1 sat). Na ulazu u šumu označen je arheološki lokalitet Staro selo/Bijeljevina, položaj crkve Sv. Demetrija, srednji vijek. Od Pujića do Crkvišta (sat vremena hodanja, 330 m/nv), do Jelenske glave ili izvor Novljančice (30 minuuta, po kartama naziv je lovna kuća Bukovica). Lovna kuća se može otvoriti u dogovoru s Lovačkim društvom „Jelen“ Novska. Tu je na proplanku postavljen drugi planinarski info pano. Izvor je uređen, voda je pitka na svim izvorima kojih se dotiče planinarska staza. Staza ide lijevom stranom potoka, bivša šumska pruga, paralelno s bijelom cestom, koja je udaljena cca 30 do 100 metara, do Marjanovićevog točka, gdje se nalazi izvor i mjesto za odmor. Staza vodi dalje do Luka, koje su na početku crnogoričnog šumarka. Na ovom mjestu potok se prelazi preko mosta od 5 metara koji su gradili sami planinari dobrovoljnim radom. Staza izlazi na bijelu cestu, preko Počivaljke šumskim se putem izlazi na Samar, odnosno u ulicu Adalberta Knoppa kojom se dolazi do centra Novske. Staza obilazi Novljansko jezero, a poprečni markirani putovi vode do jezera. Iako jezero nije sastavni dio planinarskog puta VRA „Bljesak“ svi rado svoje šetnje završavaju upravo na Novljanskom jezeru zbog njegove ljepote i uređenosti.
Planinarsko društvo „Zmajevac“ Novska godišnje održava dva pohoda planinarskim putom VRA „Bljesak“. Prvi pohod u godini je Novogodišnji pohod koji se održava drugu nedjelju u siječnju, a drugi 1. svibnja. Za sudjelovanje na pohodima društvo dodjeljuje Crveni znak- za četiri sudjelovanja na pohodu, Bijeli znak – za osam sudjelovanja te Plavi znak – za dvanaest sudjelovanja na pohodima. Komplet znakova predstavlja crveno, bijelo plavu boju hrvatske zastave, u spomen na sve poginule hrvatske branitelje. Treći značajan događaj je noćno druženje, koje se održava 12. kolovoza kada se u večernjim satima okupe svi na Novljanskom jezeru i promatraju se Perzeidi, tzv. Zvijezde padalice, kiša meteora ili u narodu znane „suze svetog Lovre“.
Društvo trenutno ima 61 člana, a značajan doprinos i potporu u radu i materijalno-tehničkim sredstvima društvu pruža HGSS Stanica Novska, budući da je velik broj članova i pripadnici te službe.

O NALJEPNICI
Naljepnica PD „Zmajevac“ Novska ujedno jee i grb PD-a. Ima plavo zelenu podlogu na kojoj je crveni zmaj-smbol najvišeg vrrha Novljanskog brda Zmajevca. Plava boja simbolizira nebo, a zelena šume Novljanskog brda. U gornjeem dijelu naljepnice je naziv PD Zmajevac, a u donjem dijelu, na zelenoj podlozi je planinarska ,arkacija i naziv grada Novska.

O DRUŠTVU

HPD Japetić osnovan je 1. srpnja, 1923. godine na Gradišću kod Samobora kao Podružnica Hrvatskog planinarskog društva u Samoboru pod imenom „Japetić“.

Osnivači su bili Samoborci: Josip i Stanko Kompare, Viktor Matota, Josip Melinšćak, Milan Noršić, Franjo Regović, Stjepan Šoić i Vjekoslav Vrbanić. Na prvoj sjednici odbora 7. kolovoza 1923. Za predsjednika podružnice izabran je Stjepan Fresl i već je na toj sjednici potaknuta rasprava o markacijama u Samoborskom gorju. Godinu dana kasnije za predsjednika je izabran Stjepan Šoić. Početno razdoblje djelovanja podružnice obilježilo je preuzimanje piramide na Tepcu i ruševina starog grada Samobora i Okića. Održavani su izleti u Samoborsko gorje i Žumberačku goru, na Strahinjčicu i Medvednicu. Značajni izleti su bili na Plitvička jezera te na Bled i Bohinj.

Podružnica je 1925. godine prokrčila i markirala „Pasarićev put“ nazvan po predsjedniku HPD-a. Put je vodio iz Rudarske („Barutana“) pokraj Gregurić-brega, Črnca i Velikog dola na Oštrc. Put je svečano otvoren 17.5.1925., točno 50 godina nakon prvoog izleta HPD-a. Iduće godine (20.5.1926.) podružnica otvara planinarsku kuću nedaleko vrha Japetića. Nazvana je imenom darovatelja – „Mesićeva kuća“. Tijekom 1929. i 1930. u kuću je bilo nekoliko puta provaljeno, a 1931. kuća je izgorjela.

Iste godine prestala je s radom šumska željeznica u Lipovečkoj dragi i podružnica je zakupila napuštenu željezničku postaju pod Lipovec-gradom. Zgradu je preuredila u planinarsku kuću i svečano otvorila 23.7.1931. pod nazivom „Šoićeva kuća pod Lipovcem“. Kuća je i danas važno polazište planinarskih izleta u sve predjele Samoborskog gorja.

Foto sekcija se osniva 1925., skijaška sekcija 1931.. Posebna sekcija se brine o održavanju predavanja s dijapozitivima. Sekcija za markiranje obilježava putove na Samoborskom gorju. Broj članova se postupno povećava.

Nastoji se privući što veći broj planinara i izletnika u Samobor. U dogovoru s upravom Samoborske željeznice nedjeljom se uvodi posebni planinarski vlak. Označuju se novi putovi, postavljaju putokazi, kao vrhunac djelatnosti izdana je 1937. godine planinarska karta, a pregledne karte Samoborskog gorja postavljene su na željezničkoj postaji i na glavnom trgu u Samoboru.

Iza rata, planinari djeluju od 1946. godine u sekciji Fiskulturnog društva „Samobor“, koja se 26.6.1948. osamostaljuje pod nazivom Planinarsko društvo „Samobor“. Društvo 1953. godine vraća ime „Japetić“ i razvija raznolike planinarske djelatnosti. Planinarski domovi. Od 1931. godine „Šoićeva kuća“ se u nekoliko navrata obnavlja i proširuje. Društvo upravlja i održava Planinarski dom „Dr Miroslav Hirtz“ u Jablancu od 1962. do 1980. godine. Od 1961. do 1968. članovi društva i građanstvo Samobora grade novi planinarsko-skijaški dom Veliki dol na temeljima predratne Skijaške kuće. Danas domom upravlja Gradsko poglavarstvo grada Samobora, a 2005. godine je nazvan Planinarski dom „Ivica Sudnik“, po dugogodišnjem predsjedniku HPD „Japetić“.

Danas na Samoborskom gorju ima preko 200 km markiranih staza, a HPD „Japetić“ održava markacije i putokaze na jednoj trećini, na 20 pl. putova. Samoborska obilaznica. Društvo 1958. otvara Kružni planinarski put „Kroz Samoborsko gorje“, 2003. preimenovan u Samoborsku obilaznicu. Do danas je izdano šest izdanja putnog vodiča sa zemljovidom. Obilaznicu je obišlo puno planinara iz Samobora, Zagreba i ostalih mjesta u Hrvatskoj i drugih država.

Od 1965. godine, svakih deset godina, društvo priređuje planinarski pohod „Tragom prvog izleta HPD-a“. Na pohodu od Ruda preko Velikog dola i Oštrca do Plešivicce sudjeluje nekoliko tisuća planinara i izletnika. Društvo priređuje u svibnju Japetićev pohod, svake godine drugom trasom po Samoborskom gorju, a u listopadu Sudnikov pohod: Samoborski muzej – Veliki dol.

Zaslugom dugogodišnjeg predsjednika PD „Japetić“ Ivice Sudnika, otvorena je 1957. godine planinarska zbirka kao postav Planinarskog muzeja Hrvatske, tada smještena u dijelu Samoborskog muzeja. Obnovom Samoborskog muzeja planinarska zbirka se pohranjuje, a dio eksponata je izložen u stalnom muzejskom postavu. Prigodno se priređuju i planinarske izložbe.

Planinarski izleti predstavljaju glavnu aktivnost većine članova društva. Osim najbliže okolice Samobora priređivani su društveni izleti i na ostale hrvatske planine, posebno na Velebit i planine Gorskog kotara. Članovi su tijekom godina obišli većinu planina na prostoru bivše države. Ipak najviše su obilazili slovenske planine, a posebno Triglav kao najviši vrh. Manje skupine i pojedini članovi popeli su se na niz vrhova u Centralnim Alpama i na najviše vrhove Grčke, Bugarske, Makedonije, Slovačke, Poljske, Italije, Švicarske, Francuske, Japana…

O NALJEPNICI

Današnji znak društva nastao je osamdesetih godina prošlog stoljeća, nakon proslave 60. godišnjice društva. Nažalost o nastanku znaka nemamo puno podataka osim da su autori članovi društva Žarko, Branko i Boris Adamek.

O DRUŠTVU

Iako nema niti jedne „prave planine“ niti vrha višeg od 421 metar, Dilj gora je prije devedesetak godina ljepotom „začarala“ Brođanina, tada ljekarnika Eugena Šlepera i nekolicinu njegovih prijatelja koji su zajedno osnovali Planinarsko društvo Dilj gora. Bilo je to 1924. godine, zbog čega se Slavonski Brod ubraja među prva hrvatska mjesta koja su utemeljila i planinarsku organizaciju. Ona i danas kao Planinarsko društvo „Dilj gora“ uspješno okuplja dvjestotinjak planinara koji markiraju staze, uređuju okoliš, grade i održavaju planinarske objekte, promičući na najbolji način davno začetu ideju o značaju vraćanja prirodi i života u skladu s prirodom. Iako je tradicija izletničkih pohoda po Dilju postojala i ranije, Eugen Šleper je 1924. Godine, uz podršku Odbora Hrvatskog planinarskog društva, s deset aktivista osnovao podružnicu „Dilj gora“ na čije je čelo istovremeno izabran. Slijedeće godine društvo broji 22 člana, organiziraju se zanimljivi izleti na obližnju Pljuskaru, Vidovo brdo, Psunj, Papuk, Lipovicu pa i mnogo udaljenije Julijske i Kamniške Alpe, Jahorinu… Prvi planinarski objekt, bila je drvena kućica na Lipovici, sagrađena 1935. godine, s kuhinjom i spavaonicom predviđena za 10 osoba, nazvana Torbarovo sklonište, u čast osnivača hrvatskog planinarstva Josipa Torbara. Planinari su tada populizirajući novi oblik druženja i aktivnosti, imali i knjižnicu, izložbe fotografija, poučna predavanja i niz izleta.
Dugogodišnjeg predsjednika Šlepera 1938. godine je zamjenio Vilim Buk, a ideju da Pljuskara postane svojevrsni turistički centar sa skloništem, bazenom i raznim sadržajima, prekinula su ratna zbivanja. Gotovo pola stoljeća kasnije (1984. godine) na Pljuskari su postavljeni temelji za brvnaru, a tek 2000. godine samoprijegornim radom brodskih planinara, niknula je planinarska kuća s terasom, najčešća destinacija brodskih planinara, gljivara, dobronamjernika i zaljubljenika u čistu, netaknutu prirodu.
Rad planinarskog društva imao je dva kratka prekida za vrijeme Drugog svjetskog i Domovinskog rata. Godine 1951. društvu je dodjeljena na korištenje kuća sa zemljištem i hrastovom šumom koja je kasnije, poznatija kao Popovićeva šumica, postala zanimljivo i često posjećivano izletište svih sugrađana, a tako je i danas. Planinarski dom je 1984. godine dobio ime po jednom od osnivača planinarstva u Hrvatskoj, Đuri Pilaru, a do danas više puta je obnavljan i dograđivan. S tri velike prostorije, kuhinjom, sanitarnim čvorom, spavaonom, ostavom i dvije velike terase, taj dom i danas služi kao temelj planinarskog života u Slavonskom Brodu.
Nakon Domovinskog rata broj članova se kreće od 150-200 članova i pedesetak i više povremenih hodača. Brođani su organizatori nekoliko temeljnih planinarskih škola, a od 1998. godine povremeno je izlazio „Brodski planinar“ časopis ovog društva dokumentirajući vrijeme i život planinara. Svake godine društvo organizira „Kružni put po Dilju“ u dužini od 42 kilometra, donedavno i Susret planinara pjesnika na Sovskom jezeru, planinarski pohod „Od Ivane do Tadije“, „Škola u prirodi“ koju sačinjavaju djeca iz gradskih osnovnih škola, „Različiti a jednaki“ svi tjelesni invalidi grada i okolice.
U društvu djeluje vodička, markacistička, visokogorska i penjačka sekcija.

O NALJEPNICI

Znak je okruglog oblika sastoji se od vanjskog obruča crvene boje i unutarnjeg bijele boje. U vanjskom obručju bijelim tiskanim slovima je ispisan naziv planinarskog društva – PLANINARSKO DRUŠTVO „DILJ GORA“ SLAVONSKI BROD. U unutarnjem bijelom dijelu je grafički prikazana stilski građevina planinarskog doma Đuro Pilar s tri karakteristične krošnje drveta u pozadini doma. Ispod slike doma crnim tiskanim slovima sipisan je naziv planinarskog doma i visina – PLANINARSKI DOM „ĐURO PILAR“ 169 m.