O DRUŠTVU

HPD Japetić osnovan je 1. srpnja, 1923. godine na Gradišću kod Samobora kao Podružnica Hrvatskog planinarskog društva u Samoboru pod imenom „Japetić“.

Osnivači su bili Samoborci: Josip i Stanko Kompare, Viktor Matota, Josip Melinšćak, Milan Noršić, Franjo Regović, Stjepan Šoić i Vjekoslav Vrbanić. Na prvoj sjednici odbora 7. kolovoza 1923. Za predsjednika podružnice izabran je Stjepan Fresl i već je na toj sjednici potaknuta rasprava o markacijama u Samoborskom gorju. Godinu dana kasnije za predsjednika je izabran Stjepan Šoić. Početno razdoblje djelovanja podružnice obilježilo je preuzimanje piramide na Tepcu i ruševina starog grada Samobora i Okića. Održavani su izleti u Samoborsko gorje i Žumberačku goru, na Strahinjčicu i Medvednicu. Značajni izleti su bili na Plitvička jezera te na Bled i Bohinj.

Podružnica je 1925. godine prokrčila i markirala „Pasarićev put“ nazvan po predsjedniku HPD-a. Put je vodio iz Rudarske („Barutana“) pokraj Gregurić-brega, Črnca i Velikog dola na Oštrc. Put je svečano otvoren 17.5.1925., točno 50 godina nakon prvoog izleta HPD-a. Iduće godine (20.5.1926.) podružnica otvara planinarsku kuću nedaleko vrha Japetića. Nazvana je imenom darovatelja – „Mesićeva kuća“. Tijekom 1929. i 1930. u kuću je bilo nekoliko puta provaljeno, a 1931. kuća je izgorjela.

Iste godine prestala je s radom šumska željeznica u Lipovečkoj dragi i podružnica je zakupila napuštenu željezničku postaju pod Lipovec-gradom. Zgradu je preuredila u planinarsku kuću i svečano otvorila 23.7.1931. pod nazivom „Šoićeva kuća pod Lipovcem“. Kuća je i danas važno polazište planinarskih izleta u sve predjele Samoborskog gorja.

Foto sekcija se osniva 1925., skijaška sekcija 1931.. Posebna sekcija se brine o održavanju predavanja s dijapozitivima. Sekcija za markiranje obilježava putove na Samoborskom gorju. Broj članova se postupno povećava.

Nastoji se privući što veći broj planinara i izletnika u Samobor. U dogovoru s upravom Samoborske željeznice nedjeljom se uvodi posebni planinarski vlak. Označuju se novi putovi, postavljaju putokazi, kao vrhunac djelatnosti izdana je 1937. godine planinarska karta, a pregledne karte Samoborskog gorja postavljene su na željezničkoj postaji i na glavnom trgu u Samoboru.

Iza rata, planinari djeluju od 1946. godine u sekciji Fiskulturnog društva „Samobor“, koja se 26.6.1948. osamostaljuje pod nazivom Planinarsko društvo „Samobor“. Društvo 1953. godine vraća ime „Japetić“ i razvija raznolike planinarske djelatnosti. Planinarski domovi. Od 1931. godine „Šoićeva kuća“ se u nekoliko navrata obnavlja i proširuje. Društvo upravlja i održava Planinarski dom „Dr Miroslav Hirtz“ u Jablancu od 1962. do 1980. godine. Od 1961. do 1968. članovi društva i građanstvo Samobora grade novi planinarsko-skijaški dom Veliki dol na temeljima predratne Skijaške kuće. Danas domom upravlja Gradsko poglavarstvo grada Samobora, a 2005. godine je nazvan Planinarski dom „Ivica Sudnik“, po dugogodišnjem predsjedniku HPD „Japetić“.

Danas na Samoborskom gorju ima preko 200 km markiranih staza, a HPD „Japetić“ održava markacije i putokaze na jednoj trećini, na 20 pl. putova. Samoborska obilaznica. Društvo 1958. otvara Kružni planinarski put „Kroz Samoborsko gorje“, 2003. preimenovan u Samoborsku obilaznicu. Do danas je izdano šest izdanja putnog vodiča sa zemljovidom. Obilaznicu je obišlo puno planinara iz Samobora, Zagreba i ostalih mjesta u Hrvatskoj i drugih država.

Od 1965. godine, svakih deset godina, društvo priređuje planinarski pohod „Tragom prvog izleta HPD-a“. Na pohodu od Ruda preko Velikog dola i Oštrca do Plešivicce sudjeluje nekoliko tisuća planinara i izletnika. Društvo priređuje u svibnju Japetićev pohod, svake godine drugom trasom po Samoborskom gorju, a u listopadu Sudnikov pohod: Samoborski muzej – Veliki dol.

Zaslugom dugogodišnjeg predsjednika PD „Japetić“ Ivice Sudnika, otvorena je 1957. godine planinarska zbirka kao postav Planinarskog muzeja Hrvatske, tada smještena u dijelu Samoborskog muzeja. Obnovom Samoborskog muzeja planinarska zbirka se pohranjuje, a dio eksponata je izložen u stalnom muzejskom postavu. Prigodno se priređuju i planinarske izložbe.

Planinarski izleti predstavljaju glavnu aktivnost većine članova društva. Osim najbliže okolice Samobora priređivani su društveni izleti i na ostale hrvatske planine, posebno na Velebit i planine Gorskog kotara. Članovi su tijekom godina obišli većinu planina na prostoru bivše države. Ipak najviše su obilazili slovenske planine, a posebno Triglav kao najviši vrh. Manje skupine i pojedini članovi popeli su se na niz vrhova u Centralnim Alpama i na najviše vrhove Grčke, Bugarske, Makedonije, Slovačke, Poljske, Italije, Švicarske, Francuske, Japana…

O NALJEPNICI

Današnji znak društva nastao je osamdesetih godina prošlog stoljeća, nakon proslave 60. godišnjice društva. Nažalost o nastanku znaka nemamo puno podataka osim da su autori članovi društva Žarko, Branko i Boris Adamek.