O DRUŠTVU

Prva planinarska organizacija osnovana je 1857. godine u Engleskoj. Već 1874. godine osniva se planinarska organizacija u Hrvatskoj.
Prvi članovi Hrvatskog planinarskog društva bili su prirodoslovci, medu kojima je bilo i 16 članova akademije. Među njima su bili i Karlovčani Ljudevit Rossi i Radoslav Lopašić.
Godine 1883. godine osnovano je u Karlovcu povjerenstvo za planinare koje je vodio profesor rakovačke Gimnazije Rudolf Krušnjak. Godine 1898. osnivaju se podružnice.
Karlovačko planinarstvo vidan napredak u svojem radu godine 1923. kada je došlo do osnivanja planinarskog društva «Martinščak». Inicijativu za osnivanje Društva daje učitelj Milan Ribar.
Konstituirajuća skupština održana je 5. travnja 1923. godine na kojoj je izabran za prvog predsjednika Društva profesor Dušan Jakšić, tajnik Milan Ribar, a za blagajnika Ivan Bartol. U Društvu se okuplja oko 130 planinara.
Planinarstvo u Karlovcu ima dobru perspektivu znajući da je Karlovac dao mnoge svjetske putnike kao što su Juraj Križanić, Albert Lukšić, Napoleon Lukšić, Janko Mikić, te nadaleko poznati istraživači Mirko i Stjepan Seljan.
Prva žena alpinistkinja bila je karlovčanka Dragojla Jarnjević. Njezini poznati usponi bili su na Martinšćak i Okić 1843. uodine.
Dolaskom ing. Zlatka Satlera na čelo Društva (1935. — 1941.) postignuti su značajni rezultati. Društvo dobiva stari grad Dubovac na korištenje. Plodan rad Društva prekida početak Drugog svjetskog rata.
Nakon rata rad planinarske organizacije nalazi se u okviru Fiskulturnog saveza bivše države. Godine 1948. osniva se podružnica «Karlovac». Pedesetih godina podružnica prerasta u planinarsko društvo «Dubovac» koji je pravni slijednik planinarskog društva «Martinščak».
Na inicijativu Karla Andraševića 1957. godine osniva se speleološki odsjek.
Planinari «Dubovca» ne posustaju u svojoj aktivnosti. Velikim zalaganjem Zvonimira Kelera i Ive Otta 10. kolovoza 1958. godine otvara se Karlovačka obilaznica koja povezuje Samoborsko i Žumberačko gorje.
Otvaranjem Obilaznice koja je duga 76 km pojavljuje se potreba za planinarskim domom na zapadnom dijelu Žumberka. Planinarski dom na Vodicama počinje se graditi 1959. godine, a završen je 1962. godine.
Godinu dana kasnije, odnosno 1963. godine Općinska skupština Karlovac dodjeljuje izletište “Kalvarija” planinarskom društvu “Dubovac”.
U Društvu se javlja interes za visoko gorsko planinarenje i nakon uspona na nekoliko većih vrhova, 1977. godine osniva se alpinistički odsjek.
Od članova PD «Dubovac» Karlovac (prvenstveno speleologa i alpinista) osniva se 1980. godine Gorska služba spašavanja stanica Karlovac.
Povodom 100. godina organiziranog planinarstva u Karlovcu i 60. godina PD «Dubovac» otvara se Dubovački planinarski put, u dužini od 26 km koji povezuje stari grad Ozalj sa starim gradom Dubovcem.
Značajno je da je 1983. godine Društvo dobilo društvene prostorije na Strossmayerovom trgu 2, gdje se i danas nalazimo.
Tijekom Domovinskog rata Društvo radi manjim intenzitetorn. Veći broj članova pridružuje se Hrvatskoj vojsci i Policiji od samog početka agresije na Hrvatsku i grad Karlovac.
U godinama nakon Domovinskog rata Društvo postepeno postaje aktivnije. Speleološki odsjek prednjači aktivnošću i uspjesima. Prvih godina novog milenija osniva se Vodička sekcija koja daje novi zamah u aktivnostima i vođenju izleta. Bilježi se stalan rast broja članova i aktivnosti Društva. Ulaže se u planinarske domove, izletima raste kvaliteta i broj aktivnih sudionika i redovito se organiziraju planinarske škole.
Inicijativom nekoliko članova, 2008.g. osniva se Visokogorska sekcija koja u prve tri godine postiže vrijedne rezultate a nakon toga njezina aktivnost zamire. Između zaista brojnih uspona ističu se osvajanja Mt.Blanca, Grossglocknera, Gran Paradisa, Brithorna, Elbrusa i zimski usponi na Triglav.
Tijekom 2010.g. sagrađena je i postavljena umjetna penjačka stijena unutar Školske sportske dvorane. To je dalo novi zamah naročito mladoj populaciji što se odmah odrazilo na pomlađivanje članstva.
PD Dubovac redovito, pored svojih aktivnosti organizira i događanja te sudjeluje u projektima te organizira i druženja sa građanima. Za istaknuti je Hodanjem k zdravliu, paljenje uskršnje Vuzmenke, dani grada Karlovca — prečnica i abseil, Mala planinarska škola „Klinci i klinceze”. Također, PD Dubovac surađuje na projektima karlovačke knjižnice ULAK-Karlovac, sa drugim planinarskim društvima grada Karlovca te sudjeluje u međugraničnim projektima zajedno sa planinarskim društvima i knjižnicama susjedne Slovenije.

O NALJEPNICI

Naljepnica Društva je okruglog oblika, s vanjskim prstenom crvene boje i bijelom središnjicom (oblik i boja planinarske markacije). Znak markacije ugraden je u šesterokraku zvijezdu, s bastionima tamnozelene boje, što simbolizira karlovačku Zvijezdu. Šestorokraka zvijezda simbolizira grad Karlovac upravo zbog takvog oblika gradnje gradskog centra. Gradnja Zvijezde, odnosno Karlovca i njegove utvrde, je započela 13. srpnja 1579. godine, po nalogu austrijskog nadvojvode Karla II. Štajerskog. Ova utvrda je stoga po njemu dobila ime Karlstadt, Carolostadium ili Karlovac, a služila je za obranu od Turaka. Na sličan način kao Karlovac, utvrda zvijezdastog oblika, gradeni su i gradovi Nove Zanky u Slovačkoj i Palmanova u Italiji.
Također, zelena boja na naljepnici simbolizira grad Karlovac, kao grad parkova i drveća. U vanjskom prstenu crvene boje, s gornje strane, s lijeva na desno, je natpis bijelom bojom „PLANINARSKO DRUŠTVO”, a u donjem dijelu prstena je bijelom bojom natpis „DUBOVAC — KARLOVAC”.
U središtu kruga stiliziran je crtež starog grada Dubovca. Gradina Dubovac dobila je ime po šumi koja ga je okruživala (dub=hrast) — Dubovac. Gradina je starija od Karlovca, a prvi puta se spominje 1339. Kroz godine, Dubovcem su vladale velikaške obitelji Zudar, Frankopan i Zrinski. U ono doba, prije izgradnje karlovačke utvrde, gradina Dubovac je imala ulogu obrane od turskih navala.
U gornjem lijevom dijelu znaka je natpis „1923.”, u crnoj boji (godina osnivanja Društva).