O DRUŠTVU

Iako nema niti jedne „prave planine“ niti vrha višeg od 421 metar, Dilj gora je prije devedesetak godina ljepotom „začarala“ Brođanina, tada ljekarnika Eugena Šlepera i nekolicinu njegovih prijatelja koji su zajedno osnovali Planinarsko društvo Dilj gora. Bilo je to 1924. godine, zbog čega se Slavonski Brod ubraja među prva hrvatska mjesta koja su utemeljila i planinarsku organizaciju. Ona i danas kao Planinarsko društvo „Dilj gora“ uspješno okuplja dvjestotinjak planinara koji markiraju staze, uređuju okoliš, grade i održavaju planinarske objekte, promičući na najbolji način davno začetu ideju o značaju vraćanja prirodi i života u skladu s prirodom. Iako je tradicija izletničkih pohoda po Dilju postojala i ranije, Eugen Šleper je 1924. Godine, uz podršku Odbora Hrvatskog planinarskog društva, s deset aktivista osnovao podružnicu „Dilj gora“ na čije je čelo istovremeno izabran. Slijedeće godine društvo broji 22 člana, organiziraju se zanimljivi izleti na obližnju Pljuskaru, Vidovo brdo, Psunj, Papuk, Lipovicu pa i mnogo udaljenije Julijske i Kamniške Alpe, Jahorinu… Prvi planinarski objekt, bila je drvena kućica na Lipovici, sagrađena 1935. godine, s kuhinjom i spavaonicom predviđena za 10 osoba, nazvana Torbarovo sklonište, u čast osnivača hrvatskog planinarstva Josipa Torbara. Planinari su tada populizirajući novi oblik druženja i aktivnosti, imali i knjižnicu, izložbe fotografija, poučna predavanja i niz izleta.
Dugogodišnjeg predsjednika Šlepera 1938. godine je zamjenio Vilim Buk, a ideju da Pljuskara postane svojevrsni turistički centar sa skloništem, bazenom i raznim sadržajima, prekinula su ratna zbivanja. Gotovo pola stoljeća kasnije (1984. godine) na Pljuskari su postavljeni temelji za brvnaru, a tek 2000. godine samoprijegornim radom brodskih planinara, niknula je planinarska kuća s terasom, najčešća destinacija brodskih planinara, gljivara, dobronamjernika i zaljubljenika u čistu, netaknutu prirodu.
Rad planinarskog društva imao je dva kratka prekida za vrijeme Drugog svjetskog i Domovinskog rata. Godine 1951. društvu je dodjeljena na korištenje kuća sa zemljištem i hrastovom šumom koja je kasnije, poznatija kao Popovićeva šumica, postala zanimljivo i često posjećivano izletište svih sugrađana, a tako je i danas. Planinarski dom je 1984. godine dobio ime po jednom od osnivača planinarstva u Hrvatskoj, Đuri Pilaru, a do danas više puta je obnavljan i dograđivan. S tri velike prostorije, kuhinjom, sanitarnim čvorom, spavaonom, ostavom i dvije velike terase, taj dom i danas služi kao temelj planinarskog života u Slavonskom Brodu.
Nakon Domovinskog rata broj članova se kreće od 150-200 članova i pedesetak i više povremenih hodača. Brođani su organizatori nekoliko temeljnih planinarskih škola, a od 1998. godine povremeno je izlazio „Brodski planinar“ časopis ovog društva dokumentirajući vrijeme i život planinara. Svake godine društvo organizira „Kružni put po Dilju“ u dužini od 42 kilometra, donedavno i Susret planinara pjesnika na Sovskom jezeru, planinarski pohod „Od Ivane do Tadije“, „Škola u prirodi“ koju sačinjavaju djeca iz gradskih osnovnih škola, „Različiti a jednaki“ svi tjelesni invalidi grada i okolice.
U društvu djeluje vodička, markacistička, visokogorska i penjačka sekcija.

O NALJEPNICI

Znak je okruglog oblika sastoji se od vanjskog obruča crvene boje i unutarnjeg bijele boje. U vanjskom obručju bijelim tiskanim slovima je ispisan naziv planinarskog društva – PLANINARSKO DRUŠTVO „DILJ GORA“ SLAVONSKI BROD. U unutarnjem bijelom dijelu je grafički prikazana stilski građevina planinarskog doma Đuro Pilar s tri karakteristične krošnje drveta u pozadini doma. Ispod slike doma crnim tiskanim slovima sipisan je naziv planinarskog doma i visina – PLANINARSKI DOM „ĐURO PILAR“ 169 m.