O DRUŠTVU

Belišće je gradić na desnoj obali Drave udaljen 30 km uzvodno od Osijeka. Ovo je potpuno ravničarski kraj na nadmorskoj visini 93 m gdje je poznata izreka da je bundeva najviše brdo. No unatoč tome ovdje djeluje jedno vrlo aktivno planinarsko društvo HPD Belišće koje je u svojoj 22-godišnjoj povijesti ostvarilo respektabilne rezultate.
Četvorica entuzijasta koji su nakon izvjesnog vremena bavljenja planinarstvom u različitim hrvatskim planinarskim društvima odlučili osnovati novo, vlastito društvo u Belišću. Imali su viziju stvoriti u slavonskim i hrvatskim razmjerima značajnu planinarsku udrugu. U ostvarenju tog cilja zadali su si misiju: animirati sugrađane, popularizirati i omasoviti planinarstvo i pobuditi u ljudima ovog kraja želju za boravkom u prirodi.
Osnivačka skupština održana je 29. siječnja 1994. godine a za prvog predsjednika društva izabran je Krunoslav Hornung. Prvi izlet društva organiziran je 26. veljače iste godine u šumu Števkovicu pored obližnjeg sela Harkanovaca a prisustvolao mu je 14 planinara.
Od Harkanovačke šume put je naše planinare brzo odveo do najviših vrhunaca Europe, Afrike i Azije. Već 1994. godine naš član se kao vođa slavonske ekspedicije popeo na himalajski vrh Naya Konga 5.846 metara. Te godine naše društvo pokušalo je u dva navrata uspon na Mt. Blanc ali su oba puta morali odustati zbog vremenskih neprilika. No već slijedeće ’95. godine taj najviši vrh zapadne Europe od 4.807 m ispenjalo je pet naših planinara.
Narednih godina pa sve do danas ostvareni su usponi na gotovo sve najviše alpske vrhove. Naročit uspjeh je uspon dva člana iz 1997. godine kao prvih Slavonaca na legendarni i najizazovniji alpski vrh Matterhorn 4.477 m. Zajedno s ostalim ispenjanim vrhovima u Africi i Himalaji naše društvo broji ukupno 105 uspona na vrhove iznad 4000 metara što je najveći broj takvih uspona među svim planinarskim društvima u Hrvatskoj.
Veliki alpinistički uspjeh je i uspon na najviši vrh Afrike Kilimanjaro 1997. godine, kao i dva sudjelovanja u Himalajskim ekspedicijama 2006. godine na vrhove Imja Tse 6.189 m i Kalla Patar 5.550 m te 2008. godine na Anapurnu II gdje su na ostvarenoj visini od 7.200 metara zbog pogubnog nevremena morali odustati od uspona na vrh.
No, cilj naših planinara nisu bili samo ledeni vrhunci nego i ljepote našeg kraja. Zbog atraktivnosti pojedinih predjela uz obalu Drave došlo se do zaključka kako bi tu trasu trebalo označiti planinarskim markacijama da bi se njome mogli koristiti svi koji žele ugodnu šetnju prirodom našeg kraja. Ta je staza po uzoru na druge planinarske putove prozvana Belišćanskim podravskim pješačkim putom ili skraćeno BPPP. Od 2011. godine svakog proljeća tu se održava planinarska manifestacija uz sudjelovanje mnogobrojnih planinarskih društava.
U dvorani osnovne škole u Belišću 2002. godine postavljena je umjetna stijena kao prva takva u Slavoniji i dala je vjetar u leđa razvoju slobodnog penjanja ne samo u Belišću nego privukla i veći broj Osječana. Ova je stijena takoder postala i omiljena izvannastavna aktivnost za mnogobrojne učenike osnovne škole u Belišću kao i srednje škole Valpovo.
28 članova je završilo opću planinarsku školu, desetoro tečaj za vodiče društvenih izleta, šest tečaj za markaciste, dva alpinistički tečaj, dvoje speleološki tečaj, jedan za zaštitu prirode i tri za spašavatelja Gorske službe spašavanja.
Postignućima u različitim planinarskim aktivnostima naši članovi kao i društvo u cjelini zaslužili su u ovih 22 godinei određene nagrade i priznanja Hrvatskog i Slavonskog planinarskog saveza:

– priznanjem Slavonskog planinarskog saveza Dragutin Lerman za izuzetne uspjehe u visokogorskom planinarenju, alpinizmu ili ekspedicijskim pohodima
– priznanjem Hrvatskog planinarskog saveza povodom „Međunarodne godine planina”
– priznanjem Srebrni znak Hrvatskog planinarskog saveza
– priznanjem i plaketom Antun Petković Slavonskog planinarskog saveza
– priznanje Slavonskog planinarskog saveza za poseban doprinos u protekloj godini
– prijelazni pehar Slavonskog planinarskog saveza za najveći broj obilazaka Slavonske planinarske obilaznice

Poseban vid nagrada koje dodjeljuje Hrvatski planinarski savez su priznanja obilaznicima Hrvatske planinarske obilaznice od 150 vrhova na cijelom području Republike Hrvatske a petoro belišćanskih planinara se do sada popelo na svih 150 vrhova i time dobilo najviše priznanje Saveza što je najveći broj u jednom slavonskom planinarskom društvu.
Članom HPD Belišće u ovih 22 godine bilo je ukupno preko 500 planinara. Društvo je prve 1994. godine brojalo 49 članova. Taj se broj svake godine povećavao da bi najveći broj od 142 člana imali 2012. godine čime smo bili po veličini treće društvo od ukupno 22 društva u Slavoniji. Kao najznačajniji izlet po broju sudionika za određene kategorije gorja, ne uzimajući u obzir visokogorska ostvarenja, računamo uspon na Triglav 2006. godine kada se na vrh popelo 12 naših planinara. To je najveći broj planinara iz Slavonije na Triglavu u jednom usponu. Članovi HPD Belišće sudjeluju i na planinarskim križnim putovima kao što su dvodnevni križni put u organizaciji bratovštine Sv. Bernarda iz Samobora, dvodnevni križni put u Pleternici, jednodnevni križni put u Našicama, kao i planinarsko hodoćašče za blagdan Velike Gospe pješačenjem do Aljmaša.

O NALJEPNICI

Naljepnica HPD Belišće oblika je pravilnog kruga promjera 78 mm. Vanjski obod kruga širine 10 mm ima podlogu crvene boje dok je podloga unutrašnjosti bijele boje što simbolizira kružnu planinarsku markaciju.
U crvenom obodu velikim bijelim slovima s lijeva na desno upisano je ime i sjedište društva HRVATSKO PLANINARSKO DRUŠTVO „BELIŠĆE” — BELIŠĆE. Na dnu oboda stoji natpis CROATIA. S lijeve strane tog natpisa ucrtan je grb grada Valpova, a s desne grb grada Belišća. Ovi grbovi ukazuju kako je većina članova društva iz ova dva susjedna grada — Valpova i Belišća.
U središnjem bijelom dijelu kruga ucrtan je mrav obuven u gojzerice koji na glavi nosi planinarski šešir a na leđima naprtnjaču. Desnom nogom zakoračio je na bundevu a u desnoj ruci drži štap sa zastavom. Na prednjem dijelu zastave ucrtan je logotip HPD Belišće a stražnji je popunjem crveno — bijelim kvadratićima.
Mrav simbolizira članove društva koji su vrlo vrijedni i marljivi u obavljanju svih svojih aktivnosti. Zakoračio je na bundevu koja simbolizira naš ravničarski slavonski kraj za koji je poznata tvrdnja da je u Slavoniji najviše brdo bundeva. U podnožju ovog dijela kruga crnim brojevima je upisan broj 1994 — godina osnutka HPD Belišće.
Kako je nekoliko članova HPD Belišće zaslužilo najviše priznanje HPS-a za obilazak svih 150 vrhova Hrvatske planinarske obilaznice, ove su se naljepnice mogle vidjeti na gotovo svakom vrhu obilaznice kao i na mnoštvu drugih vrhova a također i gotovo u svakom planinarskom domu, kući i skloništu.
Naljepnice se izrađuju u varijanti za lijepljenje na neprozirnu podlogu kao i za lijepljenje na protivnu stranu stakla.
Naši su se planinari penjali i na mnogobrojne vrhove u Bosni i Hercegovini pa se i na tim vrhovima nalaze ovakve naljepnice.

O DRUŠTVU

Društvo je osnovano 9. veljače 1951. godine u okviru Udruženja obrtnika grada Zagreba i ove godine slavimo 65. obljetnicu djelovanja.

O DRUŠTVU

Hrvatsko planinarsko društvo “Zolj”-Vrlika, osnovano je 2009. godine, te broji oko 70 članova. Društvo održava jednu planinarsku kuću Sv.Jure, na Svilaji, te dva planinarska skloništa na Dinari (“Rupe” i “Hrvatski vitez Josip Goreta”). Također održava 30 kilometara
staza na planinama Dinara i Svilaja. Društvo je aktwno u speološkim i izletničkim aktivnostima, te održava sportsko penjalište “Prozor”-Vrlika.

O NALJEPNICI

Podložak za logotip je detalj iz tradicionalne vrličke narodne nošnje poznat pod nazivom “zvrk” ili po etnološkom nazivu “Krug života”. U sredini se nalazi markacijski znak, a iznad vršni dio ” Troglava”, najvišeg vrha planine Dinare uslikan sa vrha “Zolj” koji se nalazi iznad sela Maovica, slika je pretočena u logotip. Znak izradio Ivan Brčić, zv.”Ćako”, iz Maovica, poznati izrađivač indijanskih totema, trenutno na radu u Kanadi.

O DRUŠTVU

HPD „Zaprešić“ osnovano je 2005.godine.Organizirano planinarenje datira iz pedesetih godina prošlog stoljeća, ali je rad prekinut te nije uspjelo ni obnavljanje 1971. godine isključivo zbog političkih razloga (nepoćudnost inicijatora obnove). Nakon toga planinari su bili uključeni u mnoga zagrebačka društva te odlučili 2005. godine osnovati HPD”Zaprešić”.
Sada Društvo broji oko 150 članova s tendencijom rasta. U proteklih 11 godina realizirali smo niz izleta (preko 500) sa iznad 10 000 izletnika po cijeloj Hrvatskoj, Sloveniji, dijelom BiH, Crnoj Gori,Bugarskoj, Italiji i Austriji te Švicarskoj.
Potpisali smo Povelje prijateljstva sa HPD”Malačka”-Kaštel Stari i PD”Pogorelica”-Kiseljak(BiH). Osim redovnih izleta, organiziramo tri pohoda po zaprešićkim šumama,obilježenim stazama: Dan Društva, Dan grada te Linekov pohod. Organiziramo izložbe fotografija jednom godišnje,
Lampašijadu — pjesničku večer na našem odmorištu —kućici i roštilju u šumi. Također organiziramo edukativna predavanja, dokumentarne filmove pok.Marija Saletta te s naših izleta za građanstvo.
Isto tako organizirali smo nekoliko planinarskih škola te malu školu za djecu.
Službeno održavamo stazu Podsused — Kameni svati, a osim nje naše četiri staze i jednu dječju. Surađujemo i sa dječjim domom „Brezovica“.
Naši članovi ostvarili su niz uspjeha te tako 2014. godine bili 4. Društvo u Hrvatskoj po broju priznanja HPS-a za obiđene vrhove i planinarske kuće.

O NALJEPNICI
Grb HPD „Zaprešić” sastoji se od gorja (Medvednica) zelene boje i dijelom bijele pod snijegom, u podnožju rijeka(Sava), a iza gorja grb grada Zaprešića do kojeg su visibaba i jaglac

O DRUŠTVU

Prva planinarska organizacija osnovana je 1857. godine u Engleskoj. Već 1874. godine osniva se planinarska organizacija u Hrvatskoj.
Prvi članovi Hrvatskog planinarskog društva bili su prirodoslovci, medu kojima je bilo i 16 članova akademije. Među njima su bili i Karlovčani Ljudevit Rossi i Radoslav Lopašić.
Godine 1883. godine osnovano je u Karlovcu povjerenstvo za planinare koje je vodio profesor rakovačke Gimnazije Rudolf Krušnjak. Godine 1898. osnivaju se podružnice.
Karlovačko planinarstvo vidan napredak u svojem radu godine 1923. kada je došlo do osnivanja planinarskog društva «Martinščak». Inicijativu za osnivanje Društva daje učitelj Milan Ribar.
Konstituirajuća skupština održana je 5. travnja 1923. godine na kojoj je izabran za prvog predsjednika Društva profesor Dušan Jakšić, tajnik Milan Ribar, a za blagajnika Ivan Bartol. U Društvu se okuplja oko 130 planinara.
Planinarstvo u Karlovcu ima dobru perspektivu znajući da je Karlovac dao mnoge svjetske putnike kao što su Juraj Križanić, Albert Lukšić, Napoleon Lukšić, Janko Mikić, te nadaleko poznati istraživači Mirko i Stjepan Seljan.
Prva žena alpinistkinja bila je karlovčanka Dragojla Jarnjević. Njezini poznati usponi bili su na Martinšćak i Okić 1843. uodine.
Dolaskom ing. Zlatka Satlera na čelo Društva (1935. — 1941.) postignuti su značajni rezultati. Društvo dobiva stari grad Dubovac na korištenje. Plodan rad Društva prekida početak Drugog svjetskog rata.
Nakon rata rad planinarske organizacije nalazi se u okviru Fiskulturnog saveza bivše države. Godine 1948. osniva se podružnica «Karlovac». Pedesetih godina podružnica prerasta u planinarsko društvo «Dubovac» koji je pravni slijednik planinarskog društva «Martinščak».
Na inicijativu Karla Andraševića 1957. godine osniva se speleološki odsjek.
Planinari «Dubovca» ne posustaju u svojoj aktivnosti. Velikim zalaganjem Zvonimira Kelera i Ive Otta 10. kolovoza 1958. godine otvara se Karlovačka obilaznica koja povezuje Samoborsko i Žumberačko gorje.
Otvaranjem Obilaznice koja je duga 76 km pojavljuje se potreba za planinarskim domom na zapadnom dijelu Žumberka. Planinarski dom na Vodicama počinje se graditi 1959. godine, a završen je 1962. godine.
Godinu dana kasnije, odnosno 1963. godine Općinska skupština Karlovac dodjeljuje izletište “Kalvarija” planinarskom društvu “Dubovac”.
U Društvu se javlja interes za visoko gorsko planinarenje i nakon uspona na nekoliko većih vrhova, 1977. godine osniva se alpinistički odsjek.
Od članova PD «Dubovac» Karlovac (prvenstveno speleologa i alpinista) osniva se 1980. godine Gorska služba spašavanja stanica Karlovac.
Povodom 100. godina organiziranog planinarstva u Karlovcu i 60. godina PD «Dubovac» otvara se Dubovački planinarski put, u dužini od 26 km koji povezuje stari grad Ozalj sa starim gradom Dubovcem.
Značajno je da je 1983. godine Društvo dobilo društvene prostorije na Strossmayerovom trgu 2, gdje se i danas nalazimo.
Tijekom Domovinskog rata Društvo radi manjim intenzitetorn. Veći broj članova pridružuje se Hrvatskoj vojsci i Policiji od samog početka agresije na Hrvatsku i grad Karlovac.
U godinama nakon Domovinskog rata Društvo postepeno postaje aktivnije. Speleološki odsjek prednjači aktivnošću i uspjesima. Prvih godina novog milenija osniva se Vodička sekcija koja daje novi zamah u aktivnostima i vođenju izleta. Bilježi se stalan rast broja članova i aktivnosti Društva. Ulaže se u planinarske domove, izletima raste kvaliteta i broj aktivnih sudionika i redovito se organiziraju planinarske škole.
Inicijativom nekoliko članova, 2008.g. osniva se Visokogorska sekcija koja u prve tri godine postiže vrijedne rezultate a nakon toga njezina aktivnost zamire. Između zaista brojnih uspona ističu se osvajanja Mt.Blanca, Grossglocknera, Gran Paradisa, Brithorna, Elbrusa i zimski usponi na Triglav.
Tijekom 2010.g. sagrađena je i postavljena umjetna penjačka stijena unutar Školske sportske dvorane. To je dalo novi zamah naročito mladoj populaciji što se odmah odrazilo na pomlađivanje članstva.
PD Dubovac redovito, pored svojih aktivnosti organizira i događanja te sudjeluje u projektima te organizira i druženja sa građanima. Za istaknuti je Hodanjem k zdravliu, paljenje uskršnje Vuzmenke, dani grada Karlovca — prečnica i abseil, Mala planinarska škola „Klinci i klinceze”. Također, PD Dubovac surađuje na projektima karlovačke knjižnice ULAK-Karlovac, sa drugim planinarskim društvima grada Karlovca te sudjeluje u međugraničnim projektima zajedno sa planinarskim društvima i knjižnicama susjedne Slovenije.

O NALJEPNICI

Naljepnica Društva je okruglog oblika, s vanjskim prstenom crvene boje i bijelom središnjicom (oblik i boja planinarske markacije). Znak markacije ugraden je u šesterokraku zvijezdu, s bastionima tamnozelene boje, što simbolizira karlovačku Zvijezdu. Šestorokraka zvijezda simbolizira grad Karlovac upravo zbog takvog oblika gradnje gradskog centra. Gradnja Zvijezde, odnosno Karlovca i njegove utvrde, je započela 13. srpnja 1579. godine, po nalogu austrijskog nadvojvode Karla II. Štajerskog. Ova utvrda je stoga po njemu dobila ime Karlstadt, Carolostadium ili Karlovac, a služila je za obranu od Turaka. Na sličan način kao Karlovac, utvrda zvijezdastog oblika, gradeni su i gradovi Nove Zanky u Slovačkoj i Palmanova u Italiji.
Također, zelena boja na naljepnici simbolizira grad Karlovac, kao grad parkova i drveća. U vanjskom prstenu crvene boje, s gornje strane, s lijeva na desno, je natpis bijelom bojom „PLANINARSKO DRUŠTVO”, a u donjem dijelu prstena je bijelom bojom natpis „DUBOVAC — KARLOVAC”.
U središtu kruga stiliziran je crtež starog grada Dubovca. Gradina Dubovac dobila je ime po šumi koja ga je okruživala (dub=hrast) — Dubovac. Gradina je starija od Karlovca, a prvi puta se spominje 1339. Kroz godine, Dubovcem su vladale velikaške obitelji Zudar, Frankopan i Zrinski. U ono doba, prije izgradnje karlovačke utvrde, gradina Dubovac je imala ulogu obrane od turskih navala.
U gornjem lijevom dijelu znaka je natpis „1923.”, u crnoj boji (godina osnivanja Društva).

O DRUŠTVU

Planinarsko društvo pod imenom PD “Pogledić” Glina osnovano je davne 1936, godine. Posjedujemo člansku iskaznicu tadašnjeg tajnika društva Božidara Matijevića iz 1937. godine. U našem društvu je i danas aktivna njegova kćerka Đurđica Lukač kao najstarija članica društva te se obiteljska tradicija nastavlja. Od 2011 godine društvo djeluje kao HPD “Pogledić” Glina. HPD “Pogledić” za sada broji oko 30 članova. Aktivnosti društva su usmjerene na organiziranje planinarskih izleta, obilježavanje i održavanje šetnica po Poglediću.
Uz ove osnovne aktivnosti društvo se bavi i drugim aktivnostima, uređenjem okoliša na Poglediću i okolici grada, sanaciji divljih odlagališta otpada, uređenjem i održavanjem izvora na Poglediću.

O NALJEPNICI

Znak društva je ovalnog oblika sa zelenim rubom u kojem je u gornjem dijelu natpis HPD POGLEDIĆ a ispod GLINA. U sredini znaka na žutoj podlozi nalazi se cvijet bijele šumarice sa listovima u podnožju. Ispod podnožja na žutoj podlozi stoji godina osnutka društva1936

O DRUŠTVU

Hrvatsko planinarsko društvo »Željezničar« Zagreb, osnovano je 1950. godine. U 2015. godini Društvo broji oko 660 članova. Članovi djeluju u nekoliko sekcija i odsjeka, a opredjeljuju se prema dobi, fizičkim mogućnostima ili sklonostima. Najbrojniji su planinari srednje i starije dobi koji čine SEKCIJU DRUŠTVENIH IZLETA, koja je okosnica Društva. Planinari koji žele ići na zahtjevnije izlete djeluju u SEKCIJI VISOKOGORSKOG PLANINARENJA, koja aktivno djeluje od 2000. godine. SPELEOLOŠKI ODSJEK djeluje od osnivanja Društva. Speleolozi »Željezničara« su se spustili u mnoge špilje i jame Hrvatske, Slovenije, Francuske… Najdublja jama na Velebitu, Lukina jama, dobila je ime po Ozrenu Lukiću, našem speleologu poginulom u Domovinskom ratu. Speleolozi izdaju i časopis SPELEOLOG. Odsjek je poznat i u svjetskim razmjerima. ALPINISTIČKI ODSJEK osnovan je kad i Društvo, 1950. godine. Članovi su ispenjali mnoge smjerove i sudjelovali na brojnim ekspedicijama, npr: Ande, Pamir, Grenland, Kavkaz, Himalaja. Skupina GOJZEKI, koju čine djeca, roditelji i učitelji, najveća je planinarska skupina djece i mladih u Hrvatskoj.
U Društvu djeluje Komisija za planinarske obilaznice koja je dvadeset godina vodila natjecanje »PLANINAR-TRANSVERZALAC«. Natjecanje po planinarskim obilaznicama obnovljeno je 2002. godine pod nazivom »GOJZERICA«. Društvo je osnivač planinarskih obilaznica »ISTARSKI PLANINARSKI PUT«, »50 VRHOVA ZA 50 GODINA DRUŠTVA«, »ČETIRI GODIŠNJA DOBA NA OŠTRCU«, »ŠPILJAMA LIJEPE NAŠE«, »OD VRHA DO VRHA«, »BEŽI JANKEC« te »HRVATSKE PLANINARSKE KUĆE«. Društvo održava dva godišnja planinarska pohoda u Samoborskom gorju: »DRAGOJLINOM STAZOM NA OKIĆ« druge nedjelje u travnju i »POHOD NA OŠTRC«, prve nedjelje u listopadu, prigodom Dana željezničara.
Društvo brine o uređivanju planinarskog doma »ŽELJEZNIČAR« na Oštrcu u Samoborskom gorju. Društvo je razvilo svekolik društveni život i zauzima značajno mjesto u obitelji planinarskih društava u Hrvatskoj. Članovi Društva, kao i Društvo u cjelini, odlikovani su s više od 850 različitih planinarskih priznanja.

O NALJEPNICI

Znak HPD „Željezničar” ima oblik planinarske markacije, s upisanim nazivom društva na obodu. U sredini znaka je stilizirani obris prepoznatljivog vrha Oštrca (753 m) u Samoborskom gorju. Znak je u upotrebi od osnutka društva 1950. godine, uz manje grafičke izmjene.

O DRUŠTVU

Stanica planinarskih vodiča Zagreb sastavnica je Vodičke službe Hrvatskog planinarskog saveza. Među temeljnjim zadaćama SPV-a Zagreb je okupljanje vodiča radi edukacije, izvođenja zajedničkih vježbi i unaprjeđenja vodičke djelatnosti na širem zagrebačkom području. Članstvo SPV-a Zagreb čine planinarski vodiči osposobljeni i uvježbani za sigurno vođenje planinara po planinama u Hrvatskoj i inozemstvu, u svim godišnjim dobima.
Članovi Stanice većinu svojih vodičkih aktivnosti provode unutar matičnih planinarskih društava, vodeći planinarske ture, izlete i pohode te educirajući planinare posredstvom općih planinarskih škola, specijalističkih škola, tečaja, vježbi i drugih edukativnih aktivnosti u planinama. U Stanici djeluju planinari osposbljeni za vođenje najzahtjevnijih akcija u planinarstvu (alpinizam, sportsko penjanje, visokogorstvo, kretanje s krpljama, planinarsko skijanje i drugo).
Stanica planinarskih vodiča Zagreb registrirana je kao pravna osoba i udružena je u Hrvatski planinarski savez, a putem predstavnika sudjeluje u radu Komisije za vodiče HPS-a. SPV Zagreb matična je stanica za planinarske vodiče s područja Grada Zagreba, Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije koji su naziv i zvanje stekli u sklopu školovanja Vodičke službe Hrvatskog planinarskog saveza (HPS) ili nekog drugog nacionalnog planinarskog saveza udruženog u UIAA.
Stanica je formirana na poticaj Komisije za vodiče HPS-a i Planinarskog saveza grada Zagreba. Dana 12. prosinca 1968. osnovana je prva hrvatska stanica vodiča u Zagrebu, kao teritorijalna jedinica Vodičke službe HPS-a. Stanica planinarskih vodiča Zagreb okupljala je iskusne planinare koji su djelovali kao vodiči u svojim matičnim društvima: Zagreb-Matica, PDS Velebit, Sljeme, Grafičar, Runolist, Sutjeska, Prijatelj prirode, Zanatlija i Vihor. Stanica je u prvoj godini djelovanja imala 25 vodiča i 10 pripravnika. Od početaka razvoja vodičke djelatnosti u Hrvatskoj, vodiči iz Stanice planinarskih vodiča Zagreba aktivno sudjeluju u raznovrsnim planinarskim akcijama u Hrvatskoj i inozemstvu. Obučavaju sebe i druge, planinare i penju samostalno ili vodeći grupe, podržavaju značajne akcije HPS-a te rade na dobrobit planinarske zajednice.
U 2009. godini Stanica planinarskih vodiča Zagreb registrirana j e kao udruga građana. Pročelnik Stanice od 2009. do 2014. bio je Davor Banić, a od 2014. pročelnik je Alan Čaplar. Stanica planinarskih vodiča Zagreb po opsegu aktivnosti, broju članova i kvaliteti rada ubraja se među vodeće u Hrvatskoj.

O NALJEPNICI

Stanica planinarskih vodiča Zagreb, kao i druge stanice vodiča, kao svoj znak koristi tradicionalni znak Vodičke službe HPS-a. Znak ima oblik planinarske markacije s kompasnom iglom plave boje i oznakama strana svijeta u sredini, s upisanim riječima
„Vodička služba HPS” i zlatnim obrubom. Znak je u upotrebi više od pola stoljeća i jedno je od najprepoznatljvijih obilježja planinarskih vodiča u Hrvatskoj.

O DRUŠTVU

Osnivačka skupština planinarskog društva „Rajinac“ Krasno održana je 27.ožujka 1960. godine. Na osnivačkoj skupštini prisustvovalo je oko dvjesto mještana. Glavni ciljevi društva su bili izgradnja planinarskog doma i promidžba turističkih potencijala Velebita, te markacija planinarskih staza prema Zavižanu. Odlučeno je i da se ogranci osnuju u Zagrebu, Rijeci i Otočcu gdje živi veći broj mještana koji potječu iz Krasna. Članarina je iznosila 50 i 100 dinara.
Planinarski savez hrvatske na sjednici izvršnog odbora 06.travnja 1960. godine registriralo je pod rednim brojem devetnaest ( 19 ) planinarsko društvo Krasno kao punopravnog člana.
Članovi narednih godina rade na popularizaciji planinarstva i Velebita tiskajući razglednice, letke i slične materijale.
Glavni posao odvija se oko planirane izgradnje planinarskog doma s 30 ležajeva.
Izgradnja je počela ranih šezdesetih godina kao nadogradnja na postojećoj gostionici s dvije sobe a kako se povećava potreba za više ležajeva objekt se širi i društvo uz pomoć mjesne zajednice Krasno, pilane Krasno i šumarije Krasno započelo je izgradnju novog objekta. Objekt je kasnije predan na upravljanje Ugostiteljskom poduzeću Velebit iz Senja uz obavezu korištenja dviju prostorija za potrebe planinara. Objekt je kasnije nadograđen i preimenovan u Motel Rajinac. To je funkcioniralo sve do 20. rujna 1991. godine kada je izgorio u bombardiranju Krasna.
Planinari su odrađivali razne radne akcije koje su doprinosile razvoju mjesta kao što su: sadnja drvoreda lipa kroz mjesto, uređivanje zajedničkih prostora, organizaciju škole skijanja i skijaških takmičenja i vođenja organiziranih grupa po sjevernom Velebitu.
Rad društva zamire krajem osamdesetih i početkom devedesetih godina, ali ideja je uvijek prisutna među ljudima da treba obnoviti rad društva. To se je i dogodilo na osnivačkoj skupštini održanoj 30. listopada 1999. godine kada se mijenja naziv u Hrvatsko planinarsko društvo „Rajinac“ Krasno. Članovi se tada više okreću planinarstvu i izletima. Od značajnih tura članovi su bili u Maroku, Aljasci, Bugarskoj, Italiji, Crnoj Gori, Južnoj Americi, Sloveniji i po svim poznatijim Planinarskim destinacijama Hrvatske.
Od 2001. godine od šumarije Krasno na korištenje dobivamo trošnu lugarnicu Apatišan koju dobrovoljnim radom pretvaramo u planinarsku kuću.
Godine 2015. od Hrvatskog planinarskog saveza dobivamo dio sredstava za nabavku kontejnera kojeg pretvaramo u planinarsko sklonište.

O NALJEPNICI
Logotip društva je elipsastog oblika. Središnji dio je digitalizirana fotografija vrha Veliki Rajinac oko koje velikim štampanim slovima stoji HRVATSKO PLANINARSKO DRUŠTVO RAJINAC KRASNO. Vanjski rub je zelene boje.

O DRUŠTVU

Planinarsko društvo „Babulj” Bibinje osnovano je 2006. godine, kao rezultat višegodišnje tradicije planinarstva u Bibinjama. Društvo je član Hrvatskog planinarskog saveza, krovne planinarske organizacije u RH i danas broji 60-ak redovnih članova. Do danas je u Društvo učlanjeno gotovo 200 osoba.
Okuplja ljubitelje prirode i planina s ciljem razvoja planinarstva i svih specijalističkih djelatnosti koje su s istim povezane (alpinizam, speleologija, sportsko penjanje, fotografija).
Po osnutku, Društvo preuzima na upravljanje derutno planinarsko sklonište „Ivine vodice” na Velebitu, važnu točku na planinarskim putovima prema vršnom grebenu Velebita. Sklonište je obnovljeno već 2007. godine, a za svoj rad na njegovoj obnovi i održavanju Društvo je dobilo priznanje Hrvatskog planinarskog saveza 2008. godine. O skloništu se skrbi i danas.
Članovi Društva redovno organiziraju predavanja, izložbe fotografija, zajedničke izlete i radne akcije. Tijekom godina, Društvo je sudjelovalo ili organiziralo više ekoloških akcija prikupljanja smeća na Velebitu i na području Općine Bibinje.
Rad Društva prepoznat je i od Općine Bibinje. Godine 2013. Društvo je dobilo godišnju nagradu Općine Bibinje za izniman doprinos razvoju i unapredenju planinarstva te doprinos na području rekreacije, fizičke kulture i zaštite okoliša.
U suradnji sa Zadarskom županijom i Općinom Bibinje Društvo je ostvarilo projekt izgradnje visoke umjetne penjačke stijene u sportskoj dvorani OŠ Stjepana Radića u Bibinjama 2014. godine čijim radom upravlja i danas.
U 10. godini od osnutka, 2016. godine, Društvo je primilo priznanje Zadarske županije za razvoj planinarstva i zaštitu okoliša.
Zahvaljujući predanom radu male skupine ljudi, široj skupini stanovništva približeno je planinarstvo, razvija se svijest o potrebi zaštite okoliša i prirode i prostoru koji nas okružuje. 2016. godine Društvo je obilježilo 10. godišnjicu osnutka.

O NALJEPNICI

Znak Društva čini spoj okrugle markacije planinarskih putova u kojoj je na bijeloj podlozi iscrtana planina preko koje je otisak planinarske gojzerice. U gornjem dijelu vanjskog crvenog obruba stoji ispisano PLANINARSKO DRUŠTVO “BABULJ” a u donjem dijelu BIBINJE.
ZanimIjivost vezana za znak jest to da je otisak „originalan”, odnosno preuzet s gojzerice jednog od osnivača Društva, digitaliziran i ugraden u znak.