PD Izletnik

PD Izletnik

Planinarsko društvo Izletnik

Author: admin

PD Dubovac – Karlovac

O DRUŠTVU Prva planinarska organizacija osnovana je 1857. godine u Engleskoj. Već 1874. godine osniva se planinarska organizacija u Hrvatskoj. Prvi članovi Hrvatskog planinarskog društva bili su prirodoslovci, medu kojima…

O DRUŠTVU

Prva planinarska organizacija osnovana je 1857. godine u Engleskoj. Već 1874. godine osniva se planinarska organizacija u Hrvatskoj.
Prvi članovi Hrvatskog planinarskog društva bili su prirodoslovci, medu kojima je bilo i 16 članova akademije. Među njima su bili i Karlovčani Ljudevit Rossi i Radoslav Lopašić.
Godine 1883. godine osnovano je u Karlovcu povjerenstvo za planinare koje je vodio profesor rakovačke Gimnazije Rudolf Krušnjak. Godine 1898. osnivaju se podružnice.
Karlovačko planinarstvo vidan napredak u svojem radu godine 1923. kada je došlo do osnivanja planinarskog društva «Martinščak». Inicijativu za osnivanje Društva daje učitelj Milan Ribar.
Konstituirajuća skupština održana je 5. travnja 1923. godine na kojoj je izabran za prvog predsjednika Društva profesor Dušan Jakšić, tajnik Milan Ribar, a za blagajnika Ivan Bartol. U Društvu se okuplja oko 130 planinara.
Planinarstvo u Karlovcu ima dobru perspektivu znajući da je Karlovac dao mnoge svjetske putnike kao što su Juraj Križanić, Albert Lukšić, Napoleon Lukšić, Janko Mikić, te nadaleko poznati istraživači Mirko i Stjepan Seljan.
Prva žena alpinistkinja bila je karlovčanka Dragojla Jarnjević. Njezini poznati usponi bili su na Martinšćak i Okić 1843. uodine.
Dolaskom ing. Zlatka Satlera na čelo Društva (1935. — 1941.) postignuti su značajni rezultati. Društvo dobiva stari grad Dubovac na korištenje. Plodan rad Društva prekida početak Drugog svjetskog rata.
Nakon rata rad planinarske organizacije nalazi se u okviru Fiskulturnog saveza bivše države. Godine 1948. osniva se podružnica «Karlovac». Pedesetih godina podružnica prerasta u planinarsko društvo «Dubovac» koji je pravni slijednik planinarskog društva «Martinščak».
Na inicijativu Karla Andraševića 1957. godine osniva se speleološki odsjek.
Planinari «Dubovca» ne posustaju u svojoj aktivnosti. Velikim zalaganjem Zvonimira Kelera i Ive Otta 10. kolovoza 1958. godine otvara se Karlovačka obilaznica koja povezuje Samoborsko i Žumberačko gorje.
Otvaranjem Obilaznice koja je duga 76 km pojavljuje se potreba za planinarskim domom na zapadnom dijelu Žumberka. Planinarski dom na Vodicama počinje se graditi 1959. godine, a završen je 1962. godine.
Godinu dana kasnije, odnosno 1963. godine Općinska skupština Karlovac dodjeljuje izletište “Kalvarija” planinarskom društvu “Dubovac”.
U Društvu se javlja interes za visoko gorsko planinarenje i nakon uspona na nekoliko većih vrhova, 1977. godine osniva se alpinistički odsjek.
Od članova PD «Dubovac» Karlovac (prvenstveno speleologa i alpinista) osniva se 1980. godine Gorska služba spašavanja stanica Karlovac.
Povodom 100. godina organiziranog planinarstva u Karlovcu i 60. godina PD «Dubovac» otvara se Dubovački planinarski put, u dužini od 26 km koji povezuje stari grad Ozalj sa starim gradom Dubovcem.
Značajno je da je 1983. godine Društvo dobilo društvene prostorije na Strossmayerovom trgu 2, gdje se i danas nalazimo.
Tijekom Domovinskog rata Društvo radi manjim intenzitetorn. Veći broj članova pridružuje se Hrvatskoj vojsci i Policiji od samog početka agresije na Hrvatsku i grad Karlovac.
U godinama nakon Domovinskog rata Društvo postepeno postaje aktivnije. Speleološki odsjek prednjači aktivnošću i uspjesima. Prvih godina novog milenija osniva se Vodička sekcija koja daje novi zamah u aktivnostima i vođenju izleta. Bilježi se stalan rast broja članova i aktivnosti Društva. Ulaže se u planinarske domove, izletima raste kvaliteta i broj aktivnih sudionika i redovito se organiziraju planinarske škole.
Inicijativom nekoliko članova, 2008.g. osniva se Visokogorska sekcija koja u prve tri godine postiže vrijedne rezultate a nakon toga njezina aktivnost zamire. Između zaista brojnih uspona ističu se osvajanja Mt.Blanca, Grossglocknera, Gran Paradisa, Brithorna, Elbrusa i zimski usponi na Triglav.
Tijekom 2010.g. sagrađena je i postavljena umjetna penjačka stijena unutar Školske sportske dvorane. To je dalo novi zamah naročito mladoj populaciji što se odmah odrazilo na pomlađivanje članstva.
PD Dubovac redovito, pored svojih aktivnosti organizira i događanja te sudjeluje u projektima te organizira i druženja sa građanima. Za istaknuti je Hodanjem k zdravliu, paljenje uskršnje Vuzmenke, dani grada Karlovca — prečnica i abseil, Mala planinarska škola „Klinci i klinceze”. Također, PD Dubovac surađuje na projektima karlovačke knjižnice ULAK-Karlovac, sa drugim planinarskim društvima grada Karlovca te sudjeluje u međugraničnim projektima zajedno sa planinarskim društvima i knjižnicama susjedne Slovenije.

O NALJEPNICI

Naljepnica Društva je okruglog oblika, s vanjskim prstenom crvene boje i bijelom središnjicom (oblik i boja planinarske markacije). Znak markacije ugraden je u šesterokraku zvijezdu, s bastionima tamnozelene boje, što simbolizira karlovačku Zvijezdu. Šestorokraka zvijezda simbolizira grad Karlovac upravo zbog takvog oblika gradnje gradskog centra. Gradnja Zvijezde, odnosno Karlovca i njegove utvrde, je započela 13. srpnja 1579. godine, po nalogu austrijskog nadvojvode Karla II. Štajerskog. Ova utvrda je stoga po njemu dobila ime Karlstadt, Carolostadium ili Karlovac, a služila je za obranu od Turaka. Na sličan način kao Karlovac, utvrda zvijezdastog oblika, gradeni su i gradovi Nove Zanky u Slovačkoj i Palmanova u Italiji.
Također, zelena boja na naljepnici simbolizira grad Karlovac, kao grad parkova i drveća. U vanjskom prstenu crvene boje, s gornje strane, s lijeva na desno, je natpis bijelom bojom „PLANINARSKO DRUŠTVO”, a u donjem dijelu prstena je bijelom bojom natpis „DUBOVAC — KARLOVAC”.
U središtu kruga stiliziran je crtež starog grada Dubovca. Gradina Dubovac dobila je ime po šumi koja ga je okruživala (dub=hrast) — Dubovac. Gradina je starija od Karlovca, a prvi puta se spominje 1339. Kroz godine, Dubovcem su vladale velikaške obitelji Zudar, Frankopan i Zrinski. U ono doba, prije izgradnje karlovačke utvrde, gradina Dubovac je imala ulogu obrane od turskih navala.
U gornjem lijevom dijelu znaka je natpis „1923.”, u crnoj boji (godina osnivanja Društva).

 

Comments Off on PD Dubovac – Karlovac

HPD Pogledić – Glina

O DRUŠTVU Planinarsko društvo pod imenom PD “Pogledić” Glina osnovano je davne 1936, godine. Posjedujemo člansku iskaznicu tadašnjeg tajnika društva Božidara Matijevića iz 1937. godine. U našem društvu je i…

O DRUŠTVU

Planinarsko društvo pod imenom PD “Pogledić” Glina osnovano je davne 1936, godine. Posjedujemo člansku iskaznicu tadašnjeg tajnika društva Božidara Matijevića iz 1937. godine. U našem društvu je i danas aktivna njegova kćerka Đurđica Lukač kao najstarija članica društva te se obiteljska tradicija nastavlja. Od 2011 godine društvo djeluje kao HPD “Pogledić” Glina. HPD “Pogledić” za sada broji oko 30 članova. Aktivnosti društva su usmjerene na organiziranje planinarskih izleta, obilježavanje i održavanje šetnica po Poglediću.
Uz ove osnovne aktivnosti društvo se bavi i drugim aktivnostima, uređenjem okoliša na Poglediću i okolici grada, sanaciji divljih odlagališta otpada, uređenjem i održavanjem izvora na Poglediću.

O NALJEPNICI

Znak društva je ovalnog oblika sa zelenim rubom u kojem je u gornjem dijelu natpis HPD POGLEDIĆ a ispod GLINA. U sredini znaka na žutoj podlozi nalazi se cvijet bijele šumarice sa listovima u podnožju. Ispod podnožja na žutoj podlozi stoji godina osnutka društva1936

 

Comments Off on HPD Pogledić – Glina

HPD Željezničar – Zagreb

O DRUŠTVU Hrvatsko planinarsko društvo »Željezničar« Zagreb, osnovano je 1950. godine. U 2015. godini Društvo broji oko 660 članova. Članovi djeluju u nekoliko sekcija i odsjeka, a opredjeljuju se prema…

O DRUŠTVU

Hrvatsko planinarsko društvo »Željezničar« Zagreb, osnovano je 1950. godine. U 2015. godini Društvo broji oko 660 članova. Članovi djeluju u nekoliko sekcija i odsjeka, a opredjeljuju se prema dobi, fizičkim mogućnostima ili sklonostima. Najbrojniji su planinari srednje i starije dobi koji čine SEKCIJU DRUŠTVENIH IZLETA, koja je okosnica Društva. Planinari koji žele ići na zahtjevnije izlete djeluju u SEKCIJI VISOKOGORSKOG PLANINARENJA, koja aktivno djeluje od 2000. godine. SPELEOLOŠKI ODSJEK djeluje od osnivanja Društva. Speleolozi »Željezničara« su se spustili u mnoge špilje i jame Hrvatske, Slovenije, Francuske… Najdublja jama na Velebitu, Lukina jama, dobila je ime po Ozrenu Lukiću, našem speleologu poginulom u Domovinskom ratu. Speleolozi izdaju i časopis SPELEOLOG. Odsjek je poznat i u svjetskim razmjerima. ALPINISTIČKI ODSJEK osnovan je kad i Društvo, 1950. godine. Članovi su ispenjali mnoge smjerove i sudjelovali na brojnim ekspedicijama, npr: Ande, Pamir, Grenland, Kavkaz, Himalaja. Skupina GOJZEKI, koju čine djeca, roditelji i učitelji, najveća je planinarska skupina djece i mladih u Hrvatskoj.
U Društvu djeluje Komisija za planinarske obilaznice koja je dvadeset godina vodila natjecanje »PLANINAR-TRANSVERZALAC«. Natjecanje po planinarskim obilaznicama obnovljeno je 2002. godine pod nazivom »GOJZERICA«. Društvo je osnivač planinarskih obilaznica »ISTARSKI PLANINARSKI PUT«, »50 VRHOVA ZA 50 GODINA DRUŠTVA«, »ČETIRI GODIŠNJA DOBA NA OŠTRCU«, »ŠPILJAMA LIJEPE NAŠE«, »OD VRHA DO VRHA«, »BEŽI JANKEC« te »HRVATSKE PLANINARSKE KUĆE«. Društvo održava dva godišnja planinarska pohoda u Samoborskom gorju: »DRAGOJLINOM STAZOM NA OKIĆ« druge nedjelje u travnju i »POHOD NA OŠTRC«, prve nedjelje u listopadu, prigodom Dana željezničara.
Društvo brine o uređivanju planinarskog doma »ŽELJEZNIČAR« na Oštrcu u Samoborskom gorju. Društvo je razvilo svekolik društveni život i zauzima značajno mjesto u obitelji planinarskih društava u Hrvatskoj. Članovi Društva, kao i Društvo u cjelini, odlikovani su s više od 850 različitih planinarskih priznanja.

O NALJEPNICI

Znak HPD „Željezničar” ima oblik planinarske markacije, s upisanim nazivom društva na obodu. U sredini znaka je stilizirani obris prepoznatljivog vrha Oštrca (753 m) u Samoborskom gorju. Znak je u upotrebi od osnutka društva 1950. godine, uz manje grafičke izmjene.

Comments Off on HPD Željezničar – Zagreb

SPV – Zagreb

O DRUŠTVU Stanica planinarskih vodiča Zagreb sastavnica je Vodičke službe Hrvatskog planinarskog saveza. Među temeljnjim zadaćama SPV-a Zagreb je okupljanje vodiča radi edukacije, izvođenja zajedničkih vježbi i unaprjeđenja vodičke djelatnosti…

O DRUŠTVU

Stanica planinarskih vodiča Zagreb sastavnica je Vodičke službe Hrvatskog planinarskog saveza. Među temeljnjim zadaćama SPV-a Zagreb je okupljanje vodiča radi edukacije, izvođenja zajedničkih vježbi i unaprjeđenja vodičke djelatnosti na širem zagrebačkom području. Članstvo SPV-a Zagreb čine planinarski vodiči osposobljeni i uvježbani za sigurno vođenje planinara po planinama u Hrvatskoj i inozemstvu, u svim godišnjim dobima.
Članovi Stanice većinu svojih vodičkih aktivnosti provode unutar matičnih planinarskih društava, vodeći planinarske ture, izlete i pohode te educirajući planinare posredstvom općih planinarskih škola, specijalističkih škola, tečaja, vježbi i drugih edukativnih aktivnosti u planinama. U Stanici djeluju planinari osposbljeni za vođenje najzahtjevnijih akcija u planinarstvu (alpinizam, sportsko penjanje, visokogorstvo, kretanje s krpljama, planinarsko skijanje i drugo).
Stanica planinarskih vodiča Zagreb registrirana je kao pravna osoba i udružena je u Hrvatski planinarski savez, a putem predstavnika sudjeluje u radu Komisije za vodiče HPS-a. SPV Zagreb matična je stanica za planinarske vodiče s područja Grada Zagreba, Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije koji su naziv i zvanje stekli u sklopu školovanja Vodičke službe Hrvatskog planinarskog saveza (HPS) ili nekog drugog nacionalnog planinarskog saveza udruženog u UIAA.
Stanica je formirana na poticaj Komisije za vodiče HPS-a i Planinarskog saveza grada Zagreba. Dana 12. prosinca 1968. osnovana je prva hrvatska stanica vodiča u Zagrebu, kao teritorijalna jedinica Vodičke službe HPS-a. Stanica planinarskih vodiča Zagreb okupljala je iskusne planinare koji su djelovali kao vodiči u svojim matičnim društvima: Zagreb-Matica, PDS Velebit, Sljeme, Grafičar, Runolist, Sutjeska, Prijatelj prirode, Zanatlija i Vihor. Stanica je u prvoj godini djelovanja imala 25 vodiča i 10 pripravnika. Od početaka razvoja vodičke djelatnosti u Hrvatskoj, vodiči iz Stanice planinarskih vodiča Zagreba aktivno sudjeluju u raznovrsnim planinarskim akcijama u Hrvatskoj i inozemstvu. Obučavaju sebe i druge, planinare i penju samostalno ili vodeći grupe, podržavaju značajne akcije HPS-a te rade na dobrobit planinarske zajednice.
U 2009. godini Stanica planinarskih vodiča Zagreb registrirana j e kao udruga građana. Pročelnik Stanice od 2009. do 2014. bio je Davor Banić, a od 2014. pročelnik je Alan Čaplar. Stanica planinarskih vodiča Zagreb po opsegu aktivnosti, broju članova i kvaliteti rada ubraja se među vodeće u Hrvatskoj.

O NALJEPNICI

Stanica planinarskih vodiča Zagreb, kao i druge stanice vodiča, kao svoj znak koristi tradicionalni znak Vodičke službe HPS-a. Znak ima oblik planinarske markacije s kompasnom iglom plave boje i oznakama strana svijeta u sredini, s upisanim riječima
„Vodička služba HPS” i zlatnim obrubom. Znak je u upotrebi više od pola stoljeća i jedno je od najprepoznatljvijih obilježja planinarskih vodiča u Hrvatskoj.

 

Comments Off on SPV – Zagreb

HPD Rajinac – Krasno

O DRUŠTVU Osnivačka skupština planinarskog društva „Rajinac“ Krasno održana je 27.ožujka 1960. godine. Na osnivačkoj skupštini prisustvovalo je oko dvjesto mještana. Glavni ciljevi društva su bili izgradnja planinarskog doma i…

O DRUŠTVU

Osnivačka skupština planinarskog društva „Rajinac“ Krasno održana je 27.ožujka 1960. godine. Na osnivačkoj skupštini prisustvovalo je oko dvjesto mještana. Glavni ciljevi društva su bili izgradnja planinarskog doma i promidžba turističkih potencijala Velebita, te markacija planinarskih staza prema Zavižanu. Odlučeno je i da se ogranci osnuju u Zagrebu, Rijeci i Otočcu gdje živi veći broj mještana koji potječu iz Krasna. Članarina je iznosila 50 i 100 dinara.
Planinarski savez hrvatske na sjednici izvršnog odbora 06.travnja 1960. godine registriralo je pod rednim brojem devetnaest ( 19 ) planinarsko društvo Krasno kao punopravnog člana.
Članovi narednih godina rade na popularizaciji planinarstva i Velebita tiskajući razglednice, letke i slične materijale.
Glavni posao odvija se oko planirane izgradnje planinarskog doma s 30 ležajeva.
Izgradnja je počela ranih šezdesetih godina kao nadogradnja na postojećoj gostionici s dvije sobe a kako se povećava potreba za više ležajeva objekt se širi i društvo uz pomoć mjesne zajednice Krasno, pilane Krasno i šumarije Krasno započelo je izgradnju novog objekta. Objekt je kasnije predan na upravljanje Ugostiteljskom poduzeću Velebit iz Senja uz obavezu korištenja dviju prostorija za potrebe planinara. Objekt je kasnije nadograđen i preimenovan u Motel Rajinac. To je funkcioniralo sve do 20. rujna 1991. godine kada je izgorio u bombardiranju Krasna.
Planinari su odrađivali razne radne akcije koje su doprinosile razvoju mjesta kao što su: sadnja drvoreda lipa kroz mjesto, uređivanje zajedničkih prostora, organizaciju škole skijanja i skijaških takmičenja i vođenja organiziranih grupa po sjevernom Velebitu.
Rad društva zamire krajem osamdesetih i početkom devedesetih godina, ali ideja je uvijek prisutna među ljudima da treba obnoviti rad društva. To se je i dogodilo na osnivačkoj skupštini održanoj 30. listopada 1999. godine kada se mijenja naziv u Hrvatsko planinarsko društvo „Rajinac“ Krasno. Članovi se tada više okreću planinarstvu i izletima. Od značajnih tura članovi su bili u Maroku, Aljasci, Bugarskoj, Italiji, Crnoj Gori, Južnoj Americi, Sloveniji i po svim poznatijim Planinarskim destinacijama Hrvatske.
Od 2001. godine od šumarije Krasno na korištenje dobivamo trošnu lugarnicu Apatišan koju dobrovoljnim radom pretvaramo u planinarsku kuću.
Godine 2015. od Hrvatskog planinarskog saveza dobivamo dio sredstava za nabavku kontejnera kojeg pretvaramo u planinarsko sklonište.

O NALJEPNICI
Logotip društva je elipsastog oblika. Središnji dio je digitalizirana fotografija vrha Veliki Rajinac oko koje velikim štampanim slovima stoji HRVATSKO PLANINARSKO DRUŠTVO RAJINAC KRASNO. Vanjski rub je zelene boje.

 

Comments Off on HPD Rajinac – Krasno

PD Babulj – Bibinje

  O DRUŠTVU Planinarsko društvo „Babulj” Bibinje osnovano je 2006. godine, kao rezultat višegodišnje tradicije planinarstva u Bibinjama. Društvo je član Hrvatskog planinarskog saveza, krovne planinarske organizacije u RH i…

 

O DRUŠTVU

Planinarsko društvo „Babulj” Bibinje osnovano je 2006. godine, kao rezultat višegodišnje tradicije planinarstva u Bibinjama. Društvo je član Hrvatskog planinarskog saveza, krovne planinarske organizacije u RH i danas broji 60-ak redovnih članova. Do danas je u Društvo učlanjeno gotovo 200 osoba.
Okuplja ljubitelje prirode i planina s ciljem razvoja planinarstva i svih specijalističkih djelatnosti koje su s istim povezane (alpinizam, speleologija, sportsko penjanje, fotografija).
Po osnutku, Društvo preuzima na upravljanje derutno planinarsko sklonište „Ivine vodice” na Velebitu, važnu točku na planinarskim putovima prema vršnom grebenu Velebita. Sklonište je obnovljeno već 2007. godine, a za svoj rad na njegovoj obnovi i održavanju Društvo je dobilo priznanje Hrvatskog planinarskog saveza 2008. godine. O skloništu se skrbi i danas.
Članovi Društva redovno organiziraju predavanja, izložbe fotografija, zajedničke izlete i radne akcije. Tijekom godina, Društvo je sudjelovalo ili organiziralo više ekoloških akcija prikupljanja smeća na Velebitu i na području Općine Bibinje.
Rad Društva prepoznat je i od Općine Bibinje. Godine 2013. Društvo je dobilo godišnju nagradu Općine Bibinje za izniman doprinos razvoju i unapredenju planinarstva te doprinos na području rekreacije, fizičke kulture i zaštite okoliša.
U suradnji sa Zadarskom županijom i Općinom Bibinje Društvo je ostvarilo projekt izgradnje visoke umjetne penjačke stijene u sportskoj dvorani OŠ Stjepana Radića u Bibinjama 2014. godine čijim radom upravlja i danas.
U 10. godini od osnutka, 2016. godine, Društvo je primilo priznanje Zadarske županije za razvoj planinarstva i zaštitu okoliša.
Zahvaljujući predanom radu male skupine ljudi, široj skupini stanovništva približeno je planinarstvo, razvija se svijest o potrebi zaštite okoliša i prirode i prostoru koji nas okružuje. 2016. godine Društvo je obilježilo 10. godišnjicu osnutka.

O NALJEPNICI

Znak Društva čini spoj okrugle markacije planinarskih putova u kojoj je na bijeloj podlozi iscrtana planina preko koje je otisak planinarske gojzerice. U gornjem dijelu vanjskog crvenog obruba stoji ispisano PLANINARSKO DRUŠTVO “BABULJ” a u donjem dijelu BIBINJE.
ZanimIjivost vezana za znak jest to da je otisak „originalan”, odnosno preuzet s gojzerice jednog od osnivača Društva, digitaliziran i ugraden u znak.

Comments Off on PD Babulj – Bibinje

PD Planinorci – Zagreb

O DRUŠTVU Planinorci (iliti noritelji po planini) Naša priča započinje jednog nedjeljnog jutra, kada se nekoliko cura i dečki nakon partijanja odučilo na planini vratiti u trijezno stanje. Kada su…

O DRUŠTVU

Planinorci (iliti noritelji po planini)
Naša priča započinje jednog nedjeljnog jutra, kada se nekoliko cura i dečki nakon partijanja odučilo na planini vratiti u trijezno stanje. Kada su se na Sljemenu, ponad Zagreba, susreli stari prijatelji, otkrili su zajedničku poveznicu: želju za bijegom od vreve gradskog asfalta i uobičajene svakodnevice. Brzo je pao dogovor o organiziranom planinarenju i udruživanju zaljubljenika u prirodu, ljude i — izazove.
U svibnju 2012. rođen je novi član HPS-a: Planinarsko društvo Planinorci. Grupa samo nekoliko entuzijasta, svojim stavom prema planini i svemu što ona tako obilato daruje, privlačila je sve više istomišljenika i danas Planinorci stalno rastu. Osvojili su većinu hrvatskih, nekoliko europskih pa i svjetskih prelijepih gora i brda, a želja da svaki slobodni trenutak provedu u prirodi koja uvijek iznova iznenadi svojom ljepotom, sa svakim pohodom postaje sve veća. U svitanju ili sutonu, u podne ili ponoć, Planinorci uživaju u planini i zajedništvu: kako s prirodom tako i s ljudima.

O NALJEPNICI

Planinorce krasi prepoznatljivi vizualni identitet: logo puža s kućicom — planinarskom markacijom. Kolikogod puž asocira na sporost, važna njegova osobina je da uvijek stigne na cilj.
Puževoj kombinaciji kružne crne, crvene i bijele boje pridodana je zelena — planine koje glume rep puža, ali šalju jasnu poruku: izazovi su svladani, na redu su novi.
Logo je jednostavan za primjenu i Planinorci ga koriste na velikom broju predmeta, pa i kao naljepnice na automobilima (prepoznaju se izdaleka).
Akivnosti
Unatrag četiri godine PD Planinorci su organizirali stotinjak pohoda na brojne planine u Hrvatskoj, Europi i na drugim kontinentima. Osim pohoda na planine, dva puta godišnje organiziraju se humanitarne akcije za ljude kojima najviše treba pomoć. Unutar Društva organiziraju se projekcije filmova i radionice u svezi s planinarenjem i odnosom prema prirodi. Također se organizira čišćenje planinarskih staza. Sve aktivnosti PD Planinorci prilagođene su mlađoj populaciji planinara.

Comments Off on PD Planinorci – Zagreb

RAK – Rijeka

O DRUŠTVU Riječki alpinistički klub (RAK) osnovan je 1998. godine, a izrastao je iz alpinističkih odsjeka koji su djelovali pri riječkim planinarskim društvima PD Platak i PD Kamenjak. RAK danas…

O DRUŠTVU

Riječki alpinistički klub (RAK) osnovan je 1998. godine, a izrastao je iz alpinističkih odsjeka koji su djelovali pri riječkim planinarskim društvima PD Platak i PD Kamenjak.
RAK danas broji oko 170 članova, najviše od svih hrvatskih alpinističkih klubova i odsjeka, a prvenstveno se bavi razvojem alpinističkih djelatnosti, pri čemu jedini u Hrvatskoj godišnje organiziramo čak tri alpinističke škole (dvije ljetne i jednu zimsku).
Iako formalno jedan od najmlađih među hrvatskim alpinističkim klubovima i odsjecima, RAK se, zahvaljujući bogatoj tradiciji riječkog alpinizma iz koje je nastao i alpinistički vrlo aktivnim članovima, te kvalitetnim alpinističkim školama, nevjerojatno brzo razvio u jedan od najznačajnijih hrvatskih centara alpinizma. Jedan od dokaza tome je da su u samo petnaest godina postojanja članovi RAK-a organizirali ili sudjelovali na dvadesetak ekspedicija u najviša gorja svijeta, primjerice na Kaga Tondo, Kilimanjaro, Aconcaguau, Cordillera Blancu, Mt. Elbrus, Pik Lenjin, Mt. Keniju, te u dva navrata ispenjali najpoznatiju big wall stijenu na svijetu, EI Capitan u Yosemitiju. Nekoliko puta su RAK-ovci odlazili na iznimno zahtjevne himalajske uspone (Tharpa Chuli i Dhaulagiri VII), a članice i članovi RAK-a sudjelovali su i u nekoliko povijesnih hrvatskih uspjeha u Himalaji i stajali na vrhovima himalajskih osamtisućnjaka Shishapangma (8013m), Cho Oyu (8201m) i Mt. Everest (8850m).
Sredinom prošlog desetljeća nova generacija RAK-ovaca ostvarila je neke od najboljih hrvatskih alpinističkih uspona u posljednjih nekoliko desetaka godina, kako u “suhoj stijeni”, tako i zimi. Članovi svake godine ispenju nekoliko stotina dugih alpinističkih i sportsko-penjačkih smjerova u velikim stijenama kako u Hrvatskoj, tako i u Sloveniji, Italiji, Francuskoj, Švicarskoj, Španjolskoj i u mnogim drugim dijelovima Europe, a nerijetko odlaze i na zahtjevnije penjačke projekte na druge kontinente. Klub se razvijao i logistički, što je uvelike pomoglo i razvoju sportskog penjanja u Rijeci, pa tako su još od 2002. godine članovi u prostorijama kluba izgradili bolder (niska umjetna stijena) za treniranje, na kojem još 2006. godine počinje sportsko penjanje trenirati i prva grupa djece. Danas RAK u svojim redovima, u sklopu sportsko-penjačkog odsjeka, ima veći broj djece i mladih svih uzrasta.
RAK posjeduje i veliku “oružarnicu” klupske alpinističke opreme, te alpinističku knjižnicu koja danas broji čak 170 različitih knjiga i vodiča, oko 90 godišnjih uveza raznih domaćih i stranih časopisa, te 70 geografskih karata, pri čemu je skoro cjelokupni fundus knjižnice nastao zahvaljujući donacijama članova.
Klub je ponosan i na tradiciju podizanja umjetne stijene za penjanje na Korzu u svrhu sportsko penjačkog natjecanja, te popularizacije penjanja među Riječanima, koju su članovi RAK-a započeli još 2001. godine. Od 2008. godine na dalje ovaj običaj ustalio se kao lipanjska manifestacija “Sv. Vid Zero Memorial” u sjećanje na tragično preminulog člana RAK-a Zehriada Vikića, koje se održava u sklopu Dana Sv. Vida. RAK je nekoliko puta organizirao i natjecanje za Hrvatski kup u lednom penjanju, a dvojica njegovih članova godinama su činili i hrvatsku reprezentaciju (pod okriljem Hrvatskog planinarskog saveza) u lednom penjanju.
Klub intenzivno radi i na održavanju nekolicine sportskih penjališta u okolici Rijeke.

O NALJEPNICI

Odvajanjem alpinističkog odsjeka iz planinarskog društva i osnivanjem novog kluba 1998. godine pojavilo se pitanje naziva. Istaknuta je vjeverica kao obilježje alpinističkog kluba iz talijanske Cortine. Međutim, mi se nalazimo na moru i vjeverica nije uobičajena životinja za naše krajeve. Daljnjom olujom ideja jedna od članica, Dijana Silić sjetila se raka kao životinje koja se kreće i penje po stijeni, a ujedno se nalazi i u moru. Taj odabir je bio savršen opis pa je od njega nastao i sam naziv Riječki alpinistički klub ili RAK. U početku koristio se samo naziv RAK kojeg okružuju kliješta i noge, a kasnije je logo nadograđen jer se nije moglo razaznati da se radi o alpinističkom klubu te su dodani planina, cepin i uže. Oba logotipa izradio je Elvir Sulić.

Comments Off on RAK – Rijeka

PD Sveti Jure – Solin

O DRUŠTVU Planinarsko društvo Sveti Jure iz Solina osnovala je grupa zaljubljenika u planine koja je shvatila kako gradu okruženom dvjema planinama, Kozjakom i Mosorom, a koji broji gotovo 25…

O DRUŠTVU

Planinarsko društvo Sveti Jure iz Solina osnovala je grupa zaljubljenika u planine koja je shvatila kako gradu okruženom dvjema planinama, Kozjakom i Mosorom, a koji broji gotovo 25 tisuća stanovnika, nedostaje planinarsko društvo tim više što brojni poznati hrvatski planinari i alpinisti potječu upravo iz Solina. Društvo je dobilo ime po vrhu Kozjaka iznad Solina, Svetom Juri, a za prvog predsjednika izabran je Davor Mikas. Nakon što je 25. listopada 2011. godine u Domu kulture Zvonimir u Solinu održana osnivačka skupština Društvo je krajem godine registrirano i pri Hrvatskom planinarskom savezu te se krenulo s upisima članova. Veliki interes Solinjana za članstvom u Društvu, potvrdio je opravdanost njegova postojanja. Iz godine u godinu broj članova raste pa smo 2015. godine imali oko 400 registriranih članova od kojih je njih 200 bilo aktivno.
Društvo od početka svog djelovanja nastoji raditi u skladu s propisima HPS-a te se dosta radi na školovanju i edukaciji članova. Svake godine organiziramo Opću planinarsku školu koju je do sada prošlo oko 130 članova, imamo 19 educiranih planinarskih vodiča za standard A te 11 markacista koji se brinu o stazama po solinskom dijelu planine Kozjak.
Na društvene izlete idemo u prosjeku dva puta mjesečno, na početku godine izradimo Plan aktivnosti Društva koji je, naravno, podložan izmjenama, ali kojeg se uglavnom nastojimo pridržavati. Plan aktivnosti nastojimo složiti tako da zadovoljimo interese svih naših članova, neki su izleti malo teži i zahtjevniji, ali većina ih je ili srednje teška ili lagana kako bi na njih mogli bez problema ići i oni u slabijoj kondiciji. I kod težih pohoda nastojimo omogućiti sudjelovanje na izletu i onima u slabijoj kondiciji tako što damo na izbor dva smjera kretanja od kojih je jedan znatno lakši. U Planu redovito predviđamo i sudjelovanje na raznim susretima planinara kao Sto su Dani planinara županije, Dalmacije, Hrvatske kao i susjedne nam Bosne i Hercegovine, rado odlazimo i na proslave rođendana ili obljetnica nama prijateljskih Društava kao što se i oni rado odazivaju na našu godišnju proslavu koja se održava za vikend najbliži 25. listopadu, datumu kada smo osnovani. Takvi susreti prilika su za druženje s drugim planinarima, dogovaranje međusobnih posjeta te za razmjenu iskustava, odnosno, dobivanja informacija o nekim planinama koje bi mogli pohoditi.
Kao zanimljivost ističemo kako nam je 2015. godina protekla u znaku jednog europskog projekta, prvi dio 2015. godine proveli smo u markiranju Staze Gospi Sinjskoj od Solina preko Sinja do granice na Kamenskom. Taj dio godine protekao je uglavnom u markiranju, a manje u planinarenju — to je bila jedna od onih situacija kada se nismo mogli pridržavati Plana aktivnosti. To što se nismo pridržavali Plana aktivnosti nije nam žao jer odradili smo veliki posao, markirali smo oko 80 kilometara Staze i tako ostavili pečat na Stazi koja mnogima od nas uistinu puno znači, a taj je projekt Društvu uprihodio i neka sredstva te kao krunu tog projekta ističemo četverodnevno hodočašće od Rame do Solina kojeg smo početkom rujna 2015.g. organizirali prigodom obilježavanja Dana grada Solina i Blagdana Male Gospe.
Odlično surađujemo gotovo sa svim Društvima u okruženju kao i s HGSS-om, veliku podršku prilikom osnivanja dao nam je i Stipe Božić, a posebnu zahvalu dugujemo Mladenu Mužiniću — Frfi koji nam je puno pomogao pri organizaciji naših Općih planinarskih škola. Brojna Društva iz našeg okruženja na početku su nam bili na dispoziciji za sve početničke upite te su nas uputili kako stvoriti jedno stabilno Planinarsko društvo koje će djelovati u skladu s propisima, a na zadovoljstvo svih naših članova i na tome im od srca zahvaljujemo.
Jedno nam je prijateljstvo posebno drago, a to je prijateljstvo s HPD-om Bršljan — Jankovac iz Osijeka. Već smo nekoliko puta bili u gostima kod njih, oni kod nas i sigurni smo da će se ti posjeti nastaviti i u budućnosti.
Kao relativno mlado Društvo do sada još nismo organizirali neke od zahtjevnijih ekspedicija, ali imamo naših članova koji su sudjelovali na ekspedicijama u organizaciji drugih društava, primjerice na Mont Blanc, u Nepal i slično. Od višednevnih izleta u organizaciji našeg Društva izdvojili bi pohod na Triglav, na Julijske Alpe, na Durmitor — to su sve višednevni izleti i većina je sudionika na tim izletima uspješno dohvatila sve vrhove. Usprkos izazovima svjetski poznatih planinarskih atrakcija mi kao mlado Društvo smatramo kako je još puno neistraženih planina u našoj bližoj i daljoj okolici koje valja istražiti, ali ćemo u svoj Plan aktivnosti i u budućnosti uvijek uvrštavati barem po jedan višednevni izlet na neke od europskih planinskih masiva.
Kako smo okruženi planinama koje pružaju nebrojene mogućnosti za sportsko penjanje u tijeku je osnivanje i penjačke sekcije te nabava bouldera kako bi u Društvo privukli i što veći broj mladih.

O NALJEPNICI

Naljepnica Planinarskog društva Sveti Jure osmišljena je tako da u sebi sadržava simbole koje predstavljaju naše Društvo.
Naljepnica je okrugla i kroz stilizirane prikaze predstavlja spoj povijesti i sadašnjosti kao što je i grad Solin grad izgrađen na temeljima prevrijedne antičke Salone i brojnim starohrvatskim spomenicima. Tako su u našoj naljepnici sadržani simboli staroga Solina i simboli planinarenja i prirode. Naljepnicom dominira stilizirani prikaz planine Kozjak i vrha Sveti Jure s prikazom istoimene crkvice po kojima je Društvo i dobilo ime. U prikazu planine Kozjak smjetila se glava Solinjanke, jedan od najvrjednijih spomenika rimske umjetnosti na području Hrvatske, glava djevojke za koju se vjeruje da pripada Fulviji Plautili, a koja je pronađena upravo među ruševinama antičke Salone. Na temeljima Salone izniknuo je i današnji Solin pa tako i njegovi stanovnici koji su se u ne tako davnoj prošlosti intezivno bavili uzgojem maslina i vinove loze stoga je jedan od simbola prikazanih na naljepnici
upravo list vinove loze kao simbol zemljoradnika, ali i ljubitelja prirode. Kako planina Kozjak dominira naljepnicom kao ishodište našeg Društva, tako i posebno mjesto na naljepnici zauzima i prikaz cepina, oruđa bez kojeg bi svaki iole zahtjevniji planinarski uspon bio gotovo nemoguć tako da svi simboli zajedno čine jednu neraskidivu cjelinu koja simbolizira naše Društvo kao planinarsko te grad Solin, kao mjesto u kojem smo nastali. Na naljepnici je još istaknuta i godina našeg osnutka uz koje stoje i dva crvena kvadratića koji simboliziraju Hrvatsku.
U vanjskom krugu naljepnice ispisano je naše ime i grad u kojem Društvo djeluje, a uz naljepnicu i njen izgled veže se i jedna zanimljiva anegdota: Kako je dio promotivnih materijala bio pripremljen već za osnivačku skupštinu prvo izdanje naljepnice sadrži ime Hrvatsko planinarsko društvo Sveti Jure, Solin, međutim, kako je već postojalo jedno Društvo s istim imenom, aii iz drugog grada, morali smo se osnovati pod imenom Planinarsko društvo Sveti Jure stoga se te prve naljepnice razlikuju od novih i imaju ih samo naši članovi koji su nazočili osnivačkoj skupštini.

Comments Off on PD Sveti Jure – Solin

Type on the field below and hit Enter/Return to search