O DRUŠTVU

Bilogora je najstarije planinarsko društvo u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji i jedno od najstarijih na ovom području. Na inicijativu tadašnjeg šefa željezničke postaje Bjelovar i člana HPD – središnjica u Zagrebu, Viktora Borovečkog, u Bjelovaru je 30. lipnja 1924. godine osnovano Hrvatsko planinarsko društvo “Bilo-gora” – podružnica u Bjelovaru. Za vrijeme II. svjetskog rata društvo prestaje s radom da bi nakon oslobođenja otpočelo s radom u novim uslovima. 1946. godine nekadašnje Hrvatsko planinarsko društvo “Bilo-gora” postaje planinarska sekcija Fiskulturnog društva Bjelovar. Po osnivanju Planinarskog saveza Hrvatske Planinarska sekcija Fiskulturnog društva Bjelovar 18. lipnja 1948. donosi Odluku o osnivanju Planinarskog društva u Bjelovaru. Gradnja planinarskog doma počinje 13. kolovoza 1949. Tijekom 1950. g. i 1951. g. postavljeni su vodovod, stolarija, elektroinstalacije, a 25. prosinca 1950. dom i selo Maglenča dobivaju struju. Planinarski dom „Kamenitovac“ otvoren je 5. kolovoza 1951.
Rekonstrukcija krovišta planinarskog doma „Kamenitovac” na moderan način obavljena je u listopadu 2002. godine. te je krovište pokriveno novim Tondach crijepom. S uređenjem unutrašnjosti potkrovlja krenulo se 2009. godine. Potkrovlje je otvoreno za vlastite potrebe Društva na godišnjoj skupštini Društva 3. ožujka 2013. kao skupna spavaonica sa 40 madraca (radovi na uređenju potkrovlja odvijali su se kroz 4 godine). U toku 2015. uređena je soba za dežurne planinare. Nakon 20 godina trajanja starog najma potpisan je ugovor s novim najmoprimcem o zakupu Doma na period od 10 godina (1. siječnja 2015. do 31.prosinca 2024.). Iste godine zakupac je uredio interijere sala, stavio novu kuhinju u funkciju, uredio sanitarni čvor, obojio drvene obloge vanjske fasade te uredio vanjsko dječje igralište. Planinarski dom „Kamenitovac“ dobio je 2. veljače 2015. pravomoćno rješenje o ozakonjenu kompletne građevine.
Od početka 2011. članovi se sastaju svakog četvrtka na neformalnim druženjima. Tri školovana markacista pod vodstvom 2 markacista voditelja vode brigu o 30 kilometara markiranih staza po Bilogori. Najpoznatija staza je obilaznica „Bilogorskim stazama” , dužine 11 km, otvorena 1993. godine. Traje oko 3-4 sata laganog hoda. Obilaznica ima tiskan dnevnik, a za kompletan obilazak se dobiva značka. Iz Bjelovara od šume Lug do Doma postoji obilježena planinarska staza u dužini 7 kilometara. Najnovija staze „Bilogorska šetnica” u dužini 12 kilometara ide od planinarskog doma „Kamenitovac” preko Orovačkih vinograda i Pohajdinog bunara te se spaja na obilaznicu „Bilogorskim stazama“.
Društvo je organiziralo opće planinarske škole u suradnji s HGSS Stanicom Bjelovar za svoje potrebe 2009. i 2013. godini te za potrebe susjednih mlađih društava u Ivanić-Gradu i Čazmi. Izlete vodi pet školovanih vodiča društvenih izleta. Svake godine nastoji se školovati barem jedan vodič za standard A (vodič društvenih izleta).
Svaku godinu treći tjedan u travnju Bilogora postaje okupljalište planinara iz cijele Hrvatske i bližeg inozemstva na našoj tradicionalnoj manifestaciji „Proljeće na Bilogori”. Tada se na našim stazama okuplja 250 do 300 planinara, a najveći broj planinara okupio se 2010. godine kad je Bilogoru i naše društvo posjetilo 484 gostujuća planinara iz 22 planinarska društva. Ostale manifestacije koje se redovito organiziraju na Bilogori su „Planinarski križni put“ i „Predbožićna šetnja Bilogorom“ kao završetak planinarske godine.
Društveni izleti organizirani su po svim hrvatskim planinama, a u inozemstvu najviše po BiH i nešto po Sloveniji. U drugom dijelu lipnja već osam godina zaredom organizira se višednevni izlet u bosanskohercegovačke planine. Pojedinačno ili organizirano su članovi društva putovali izvan granice još po Austriji, Mađarskoj, Crnoj Gori, Srbiji, Rumunjskoj, Bugarskoj, Grčkoj, Slovačkoj, Poljskoj, Turskoj, Maroku, Armeniji, Gruziji, Tajlandu, Laosu, Kambodži, Maroku.
Od planinarski značajnijih i zvučnijih vrhova ili najviših vrhova država ispenjani su vrhovi: Snješka (1604 m – planina Krkonoše) – najviši vrh češke, Rysy (2504 m) – najviši vrh Poljske, Bobotov kuk na Durmitoru (2523m) – najviši vrh Crne Gore, Gerlachovski štit (2654 m) – najviši vrh Slovačke, Triglav (2864 m) – najviši vrh Slovenije, Mitikaš (2917 m)- najviši vrh Grčke, Musala (2925 m)- najviši vrh Bugarske, Grossglockner (3798 m) – najviši vrh Austrije, Sjeverni vrh (4090 m), planina Aragatz – najviši vrh Armenije, Jebel Toubkal (4167 m) – najviši vrh Maroka, Mont Blanc (4810 m), Kazbek (5034 m) na Velikom Kavkazu u Gruziji.
Društvo organizira za svoje članove i sve ljubitelje planina predavanja projekcije. Od planinarsko-putopisnih tema „Putovanja po Indokini“, „Turska“, „Od Egipta do Južnoafričke Republike“, „Grčka i njeni otoci“, Maroko „Prvi hrvatski uspon od mora do vrha“, „Peru i Ande“, „U društvu bogova Hermesa Argusa“ do izrazito planinarskih tema „Eiger“, „Dolomiti“, Austrijski tritisućnjaci“ i „Everest 79“.
Za svoj rad Društvo je primilo značajna priznanja, od kojih posebno vesele ona iz lokalne zajednice i Hrvatskog planinarskog saveza. Primili smo Zahvalnicu Općine Veliko Trojstvo za promicanje vrijednosti i ljepota bilogorskog kraja i Povelju Općine Veliko Trojstvo za ostvarenja u području društvenog života i dostojnog promicanja Bilogore i Općine. U godini 2014. kad smo proslavljali 90 godina planinarstva u Bjelovaru uručena nam je Povelja Bjelovarsko-bilogorske županije, a Hrvatski planinarski savez dodijelio nam je Posebno priznanje povodom proslave 90. godišnjice osnivanja i rada društva.

O NALJEPNICI

Znak Društva je nepravilan četverokut, je gornji dio plave boje, a na donjem dijelu nalazi se zeleno polje sa tri panja. U gornjem desnom kutu nalazi se okrugli znak planinarske markacije. U pravokutniku ispod znaka piše HPD „Bilogora” Bjelovar bijelim slovima. 0 povijesti i dizajnu znaka nemamo puno podataka jedino znamo da su zeleno polje i tri panja preuzeta iz grba grada Bjelovara.